DISKRIMINACIJA MANJINSKIH VIJEĆA

Ured za ljudska prava Vlade RH upravo je raspisao natječaj za projekte nevladinih udruga s područja promocije i zaštite ljudskih prava no pri tom onemogućavajući Vijećima nacionalnih manjina da se jave sa svojim projektima.

Vijeća nacionalnih manjina, kao manjinska predstavnička tijela u skladu s Ustavnim zakonom o nacionalnim manjinama RH, imaju drugačiji status i izborni legitimitet u odnosu na nevladine udruge (Zakon o udrugama RH), ali im je područje djelovanja vrlo široko i u dosadašnjim iskustvima pokazalo se da se bave mnogim aktivnostima kao i pojedine udruge (ne samo manjinske) te tim više začuđuje i razočarava odluka Ureda za ljudska prava. Ali i činjenica da u državnom proračunu za 2005. godinu nije osigurana niti jedna kuna za rad tih manjinskih institucija na bilo kojoj razini te da se Savjet za nacionalne manjine za to nije uspio izboriti. Ustavni zakon o nacionalnim manjinama definira, prije svih, obavezu jedinicama lokalne samoprave financiranje Vijeća nacionalnih manjina, ali kako se radi o tako minornim i smiješnim iznosima Vijeća su prisiljena potražiti dodatna sredstva za iole ozbiljnije projekte i aktivnosti, uglavnom kod međunarodnih donatora. Također s upitnim ishodom jer se uglavnom nevladine organizacije prepoznavaju kao partneri u realizaciji određenih projekata. Najbolji primjer za to su projekti koje su u proteklom periodu vodile pojedine nevladine organizacije na području edukacije Vijeća nacionalnih manjina (vrlo upitne kvalitete) trošeći na to desetke tisuća eura međunarodnih donatora, a se nakon toga većina Vijeća našla u situaciji da nemaju elementarne pretpostavke za svoj rad. S prenormiranošću manjinske scene ne mogu se nositi samo pojedine manjinske zajednice i njihovi aktivisti, već je to prije svega zadatak Vlade i Sabora koji su Ustavni zakon donijeli prije dvije godine bez ikakve konsultacije sa manjinama.

Rijeka, 24.01.2005.

Predsjednica Vijeća:

Darinka Janjanin, dipl.oec.