|
Zajednica Srba Rijeka Community of Serbs in Rijeka |
Trg Sv. Barbare 1 51000 Rijeka Hrvatska tel. ++385 51 / 330 - 867 fax. ++385 51 / 330 - 873 e-mail: vsnm-ri@net.hr |
Vijeće srpske nacionalne manjine za Grad Rijeku City Council of Serb National Minority Rijeka |
||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||||
|
Koordinacija Vijeća nacionalnih manjina Grada Rijeke Co-ordination of National Minority Councils in Rijeka tel. ++ 385 51 330-867 fax. ++ 385 51 330-873 51000 RIJEKA - HRVATSKA e-mail: kornm-ri@net.hr
Izjave Odbora za ljudska prava pri Zajednici Srba Rijeka IZBORI ZA VIJEĆA NACIONALNIH MANJINA NISU SE SMJELI PRETVORITI U TRAGIKOMEDIJU
Za sve one, pogotovo iz nevladinog sektora, koji su otpočetka pratili sve aktivnosti od donošenja Ustavnog zakona o nacionalnim manjinama do upravo održanih izbora za vijeća nacionalnih manjina na općinskoj, gradskoj i županijskoj razini, koji bi trebali biti ključni institut za zaživljavanje zakona u praksi, nije nikakvo iznenađenje što su oni dobili tragikomičan ishod.A, nije trebalo tako biti. Tim više što međunarodna zajednica manjinsku problematiku stavlja u prvi plan ispunjavanja uvjeta za ulazak u Evropsku uniju, a i jedan od potpredsjednika Vlade RH Ustavni zakon smatra kulturološkim pomakom u demokratizaciji Republike Hrvatske i nečim jedinstvenim u Evropi. Međutim, uz sve probleme koji se navode kao manjkavosti u provođenju izbora, i od strane OSCE-a, GONG-a, pojedinih političara, ali i manjinskih udruga ( kratkoća rokova za pripremu izbora, neinformiranost pripadnika nacionalnih manjina, neažurirani birački spiskovi i dr. ) zaboravlja se, ipak, jedan od osnovnih razloga slabom odazivu birača koji se neće ispraviti ni eventualnim dopunskim izborima. Oni s dužim pamćenjem, a pogotovo aktivisti u manjinskim i drugim nevladinim organizacijama, prisjećaju se i žestoke prošlogodišnje političke polemike oko donošenja Zakona, pa i samog glasanja u Saboru. A, sve zbog nedostatka političke volje da takav jedan zakon ugleda svjetlo dana. Sve što se kasnije dešavalo sa njegovom implementacijom direktna je posljedica tih vremena: od upitne arbitraže Vlade kod imenovanja postojećih pet članova Savjeta za nacionalne manjine iz redova manjinskih udruga, koji će, gotovo u rangu ministarstva, voditi u slijedećem četverogodišnjem mandatnom razdoblju čitavu manjinsku politiku pa do neuspješnih izbora za vijeća. I, ono najvažnije: u fazi donošenja Zakona nitko manjine i njihove organizacije, pogotovo na lokalnom nivou, koji će biti ključan za njegovu implementaciju, nije ništa pitao i nije bilo mogućnosti za raspravu i primjedbe. Nakon donošenja inicijalne verzije Zakona od strane vladine stručne skupine sve se dalje odvijalo u uskim političkim krugovima. Da je bilo drugačije većina manjinskih organizacija, pogotovo onih brojnijih, i njihovih aktivista vjerojatno bi se usprotivili Zakonu u onom njegovom dijelu koji se odnosi na Vijeća nacionalnih manjina i kriterije za njihov izbor. Prevelika administrativna razmrvljenost Hrvatske, sa preko 500 općina i gradova, donosi sa sobom i obavezu izbora prevelikog broja vijeća za kojima manjine nemaju potrebe ili interesa. Postojeće županije, a u nekim budućim vremenima, i šire regije, bile bi razuman nivo za izbor vijeća. I ne samo iz financijskih razloga. Ovako je, inače, jedan dobar zakon već na samom startu doživio fijasko. U svojem ključnom institutu. Rijeka, 23.05.2003. Predsjednica Odbora: Darinka Janjanin, dipl.oec. |
|||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||||