OSCE MISIJA U HRVATSKOJ

Zajednica Srba Rijeka

Community of Serbs in Rijeka

Trg Sv. Barbare

51000 Rijeka

Hrvatska

tel. ++385 51 / 330 - 867

fax. ++385 51 / 330 - 873

e-mail: vsnm-ri@net.hr

Vijeće srpske nacionalne manjine

za Grad Rijeku

City Council of Serb National Minority Rijeka

MISIJA U HRVATSKOJ

Status report No 15.

(Iz izjave ambasadora Petera Semnebya, voditelja Misije OESS-a u Republici Hrvatskoj
o najnovijem polugodišnjem izvještaju Misije)

Povratak izbjeglica

U listopadu 2004. još je više od 200.000 Srba iz Hrvatske raseljeno u SCG te BiH. Prema izvještaju marketinške agencije iz Zagreba koje je naručio OESS, 14 posto ispitanog uzorka Srba koji su izbjegli u inostranstvo iskazalo je namjeru vratiti se u Hrvatsku u godinama koje slijede. Istraživanje je takođe pokazalo kako dostupnost smještaja, gospodarski poticaji te mogućnosti zapošljavanja mogu utjecati na veći broj izbjeglica da se vrate u Hrvatsku.

Potreba osiguranja smještaja velikoj kategoriji (do 30.000 obitelji) izbjeglica i osoba raseljenih unutar zemlje koje su prethodno živjele u društvenim stanovima nad kojima je postojalo stanarsko pravo još uvijek nije riješena na odgovarajući način. Programi Vlade osmišljeni kako bi se osigurao smještaj bivšim nosiocima stanarskih prava koji se žele vratiti ili su već u Hrvatskoj, tek trebaju polučiti rezultate. Vlada je potvrdila svoje opredjeljenje za njihovu provedbu nakon što je presuda Europskog suda za ljudska prava ublažila zabrinutost Vlade kako će držva morati dati naknadu svim bivšim nositeljima stanarskih prava.

Dugo očekivana informativna kampanja usmjerena na potencijalne korisnike, koju provodi Ministarstvo uz pomoć UNHCR-a, započela je u listopadu, manje od tri mjeseca prije isteka roka za podnošenje zahtjeva izvan područja posebne državne skrbi. Sredstva namijenjena programu stambenog zbrinjavanja bivših nosioca stanarskog prava u budžetu za 2004. godinu ostala su neiskorištena.

Osiguranjem smještaja bivšim nosiocima stanarskog prava omogućio bi se povratak relativno stručnog i obrazovanog urbanog stanovništva čime bi se pridonijelo dinamičnijoj srpskoj zajednici u Hrvatskoj.

Uvjerljivije se rješavaju ostala pitanja koja se odnose na izbjeglice. Povrat imovine mogao bi biti dovršen do 2005. godine. Od 1991. do 1995. godine bilo je zauzeto oko 19.000 imovinskih jedinica: do 1. novembra ostalo ih je zauzeto 1.400. I dalje postoje zapreke koje treba riješiti: pokradena imovina nakon odlaska privremenih korisnika, predugo trajanje sudskih postupaka za deložaciju, pitanje protutužbi privremenih korisnika podignutih na sudovima kojima se na vlasnika vrši pritisak za plaćanje “naknade” za “sredstva uložena” bez njegove saglasnosti, kao i odgode u izgradnji alternativnog smještaja.

Napredak u pomoći u obnovi je zadovoljavajući. U martu je Vlada ponovo pružila mogućnost podnošenja zahtijeva, do kraja septembra 2004. godine, dozvolivši podnošenje više od 14.500 novih zahtjeva, uz 2.200 već podnesenih neobrađenih zahtjeva.

Voditelji Misije OESS-a, izaslanstva Europske komisije te uredi UNHCR-a u RH, BiH te SCG, predložili su vladama RH, BiH te SCG Putokaz kojim bi se odredile polazišne točke za zaključivanje pitanja izbjeglica do kraja 2006. godine.

Prava nacionalnih manjina

Hrvatski cjelokupni režim prava nacionalnih manjina obuhvaćen je Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Dio zakona koji se odnosi na manjinsku zastupljenost u izabranim tijelima u velikom je dijelu proveden. Međutim, dvije godine nakon usvajanja zakona, jamstva koja se odnose na manjinsku zajednicu u sudstvu, policiji i državnoj upravi su u velikoj mjeri ostala neprovedena. Vijeća za nacionalne manjine, koja djeluju kao savjetodavna tijela lokalnim vlastima, tek trebaju postati važan glas za manjinska pitanja.

Ratni zločini

Glavni državni odvjetnik RH dovršio je u oktobru reviziju neriješenih postupaka za ratne zločine pred domaćim sudovima. To je rezultiralo odustajanjem od znatnog broja neutemeljenih optužbi protiv Srba, istovremeno zadržavajući 1.900 utemeljenih predmeta. Ipak, nastavljena su hapšenja srpskih povratnika i Srba koji su putovali u nekoliko drugih evropskih zemalja na osnovi optužbi koje su kasnije odbačene kao neutemeljene.

Etničko porijeklo i žrtava i optuženika nastavlja utjecati na presuđivanje u predmetima ratnih zločina.

Regionalna saradnja

Inicijative vezane uz regionalnu saradnju intenziviraju se posebno nakon što je Sabor ratificirao Sporazum o pitanjima sukcesije bivše Jugoslavije, koji je stupio na snagu u junu 2004. Nakon sastanaka u Thessaloniki-u 21. oktobra sa srpskim premijerom Vojislavom Koštinicom, premijer Ivo Sanader posjetio je Beograd 15. novembra. To je bio prvi ikad održan službeni sastanak premijera ove dvije države. Tom prilikom obje strane su potpisale bilateralni Sporazum o zaštiti manjina. Takođe, je vidljiv napredak regionalne saradnje i u drugim pitanjima vezanim uz mandat Misije. Suradnja sudstva, po pitanjima suđenja za ratne zločine, postepeno se razvija između hrvatskih vlasti i vlasti susjednih zemalja. Zajednička regionalna inicijativa (nazvana “Road Map”), koja je predložena od strane voditelja misije OESS-a, Evrpske komisije, UNHCR-a u RH, BiH, SCG, za zatvaranje pitanja povratka izbjeglica u razumnom vremenskom okviru, biće tema razgovora između tri vlade.