Croatia
Serbia and Montenegro
Bosnia and Herzegovina
|
REGIONALNI GLASNIK ZA PROMOCIJU KULTURE MANJINSKIH PRAVA I MEĐUETNIČKE TOLERANCIJE |
|
30. srpanj 2004. |
broj 1 |
TEMA BROJA:
MANJINE I MEDIJI
U ovom, prvom broju REGIONALNOG GLASNIKA ZA KULTURU MANJINSKIH PRAVA I MEĐUETNIČKU TOLERANCIJU tema je upravo problem odnosa nacionalnih manjina i medija. Tema je obrađena u širokom spektru: od primjene etičkih i profesionalnih standarda kada se piše o manjinama, preko aktualnih problema medijske situacije u odnosu na manjine u pojedinim zemljama regije do mogućih cjelovitih transformacija medijskog tržišta i uspostave novih oblika medijske suradnje među državama bivše Jugoslavije koji onda mogu dati značajan doprinos promociji manjinskih prava i jačanju međuetničke tolerancije.
Smatrali smo da je ova tema na izvjestan način i adekvatan uvod i pretpostavka za daljnu elaboraciju problema manjina i međuetničkih odnosa.
Sadržaj:
Uvod
REGIONALNI GLASNIK ZA PROMOCIJU KULTURE MANJINSKIH PRAVA I MEĐUETNIČKE TOLERANCIJE
Sustavna i odgovorna uloga medija na promociji kulture manjinskih prava i jačanju međuetničke tolerancije u zemljama bivše Jugoslavije uglavnom je do sada izostajala kako zbog općeg negativnog političkog i društvenog konteksta tako i zbog nedovoljne educiranosti i senzibiliziranosti medija, urednika i novinara za ova pitanja.
Agencija STINA (Split, Hrvatska), Institut Media plan (Sarajevo, Bosna i Hercegovina) i Novosadska novinarska škola (Novi Sad, Srbija i Crna Gora) pokreću stoga novi edukativno-informativni projekt "NACIONALNE MANJINE - MOSTOVI SURADNJE I ČINILAC STABILIZACIJE MEĐU DRŽAVAMA BIVŠE JUGOSLAVIJE " čiji je osnovni cilj utemeljiti i razviti medijsku mrežu za promicanje uloge nacionalnih manjina i međuetničke tolerancije kao činioca suradnje i stabilnosti zemalja u regiji i regije u cjelini.
Regionalna dimenzija ovog projekta važna je kako bi se omogućila razmjena informacija, iskustava i rješenja kada je u pitanju položaj manjina ali i ukazalo na različite mogućnosti kako manjine od faktora konflikta mogu postati mostovi suradnje.
I Bosna i Hercegovina
1. Država većina: MEDIJI I MANJINE, ILI - MANJINE U MEDIJIMA BiH
Dušan Babić
Generalno posmatrano, medijsko pokrivanje nacionalnih manjina u BiH uglavnom je po karakteru manifestaciono, ili na tragu već istaknute prakse širenja stereotipa o Romima kao paradigmi. Prema raspoloživim podacima i saznanjima, nacionalne manjine u BiH nemaju svoje medije. Projektovano prema savremenim standardima, BiH kao članica Savjeta Evrope, nužna je osigurati manjinama sopstvene medije, obrazovanje na maternjem jeziku, upražnjavanje kulturnih potreba i sl. Smatra se kako je odnos prema nacionalnim manjinama i etničkim grupama pouzdan barometar stanja demokratije i ljudskih prava u određenoj zemlji. Nažalost, na tom planu BiH nema čime da se diči.
2. Ljudi s dvije domovine, ili bez ijedne: ZA PROBOJ U MEDIJE TREBA INTERES, ALI I KADROVI
Stanko Smoljnović
Osim kroz usmenu komunikaciju i neposredni kontakt, manjinama u Republici Srpskoj ne preostaje gotovo ništa. Kroz medije su vrlo malo su zastupljeni. Privatni mediji nisu zainteresovani zbog komercijalnog efekta dok oni javni, koji su da bi dobili dozvolu za emitiranje morali obećati da će dio prostora ustupiti manjinama, to ne čine. Jedina pojavljivanja osobito na javnom servisu pa i u privatnim medijima je kada se nešto dogodi, što govori da ne postoji strategija na koji način pronaći model da nacionalne manjine budu zastupljene kroz medije.
3. Romi i mediji: PROBIJANJE LEDA
Sadina Đananović
U vrijeme kada se u Bosni i Hercegovini bez ikakve logike privatni mediji bave proizvodnjom programa za gluhonijeme, a javni entitetski servis, umjesto da se pozabavi za javnost korisnim sadržajima, vrijeme i novac troši na niskobudžetne reality show-e, najbrojnija bh. nacionalna manjina – Romi, gotovo da nema pristupa medijima.
II Hrvatska
1. MANJINE U PROCESU POSTKONFLIKTNE KOMUNIKACIJE
Stojan Obradović
Iako je medijski tretman manjina u posljednje vrijeme osjetno poboljšan u odnosu na ratno i neposredno postratno razdoblje većina analiza i istraživanja i dalje upozorava da se manjine prešućuju, zanemaruju marginaliziraju, medijski getoiziraju i diskriminiraju te najčešće negativno kontekstualiziraju. Mediji imaju veliki potencijal da poštivajući profesionalne standarde i kriterije senzibiliziraju javnost za ovo važno pitanje. Za zemlje u tranziciji i za zemlje koje su prošle etničke konflikte kao što je Hrvatska i druge zemlje bivše Jugoslavije vrijednost različitosti i u tom kontekstu vrijednost nacionalnih manjina može biti jedan od ključnih faktora postkonfliktnog sazrijevanja, demokratizacije i stabilizacije tih društva.
2. ULOGA MEDIJA, MANJINSKA PRAVA I PUT HRVATSKE U EUROPU
Julije Katančević
Polazeći od teze da je položaj i zaštita nacionalnih manjina jedno od ključnih pitanja političkog razvoja pojedine zemlje ali i njenog mjesta u međunarodnoj zajednici, autor ističe važnu ulogu medija u oblikovanju pozitivnog javnog mnijenja u odnosu na nacionalne manjine. Premda je medijska situacija danas bolja mediji još uvijek nisu senzibilizirani za izvještavanje o manjinama i prepoznavanje ovog problema što je jedan od ključnih zadataka u daljnjem dosizanju europskih standarda.
3. RAZVITI MEDIJSKE STANDARDE O MANJINAMA
Interview s Ilijom Krnetom, predsjednikom Zbora novinara medija nacionalnih manjina i novinara koji pišu o nacionalnim manjinama pri Hrvatskom novinarskom društvu
Razgovarao Milan Cimeša
Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina regulira i pravo manjina na vlastito informiranje i slobodan pristup medijima. Analizirajući aktualno stanje medijskog tretiranja manjina, Ilija Krneta ističe kako su mediji izuzetno važni za ostvarivanje manjinskih prava, te upozorava kako treba razviti medijske standarde i medijsku infrastrukturu vezanu za manjine.
4. MANJINE SU TEST ZRELOSTI VEĆINE
Interview sa Stjepanom Malovićem, profesorom na studiju novinarstva Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu
Razgovarao Milan Cimeša
Da bi manjine dobile adekvatniji tretman u medijima nisu ključne posebne rubrike i emisije kojima se manjine čak na izvjestan način getoiziraju i marginaliziraju već je potreban razvoj profesionalnih standarda i njihova primjena u većinskim medijima, smatra prof. Malović. On tvrdi da će primjenom profesionalnih standarda, a ne posebnih kriterija manjine lakše naći mjesto u medijima. Ističući kako manjinski mediji imaju važnu ulogu u očuvanju i promoviranju manjinske tradicije i kulture on upozorava da ti mediji ne mogu nadomjestiti ulogu koju, kada su u pitanju manjine, imaju većinski, posebno javni mediji.
III Srbija i Crna Gora
1. MEDIJI U AFIRMACIJI NOVIH MODELA SURADNJE NA PROSTORU ex-YU
Dubravka Valić Nedeljković
Krajem 80-tih vladajuće elite na prostoru bivše Jugoslavije uspostavljaju gotovo potpunu kontrolu nad glavnim medijima i stavljaju ih u funkciju svojih političkih ciljeva a mediji postaju pogubno sredstvo nacionalističkih i ratnih politika.
U postratnoj medijskoj tranziciji situacija se poboljšava, međutim još uvek daleko od poželjnih medijskih profesionalnih standarda. Posebno je značajno što je "informativni prag" prema drugim državama bivše Jugoslavije još uvek u velikoj mjeri reduciran i zatvoren. Nasuprot tome političke, društvene, ekonomske i kulturne potrebe i procesi traže da se mediji, posebno javni mediji (servisi) više informativno otvore prema regiji i susednim državama i doprinesu općoj normalizaciji i stabilizaciji odnosa.
2. MEDIJI I MANJINE – U FOKUSU PRIVATIZACIJE
Dubravka Valić Nedeljković
Statistički posmatrano u Vojvodini je u potpunosti zadovoljeno pravo nacionalnih manjina na informisanje na sopstvenom jeziku, ali su realni problemi manjinskih medija veliki.
Postavlja se veoma snažno pitanje da li je privatizacija medija na jezicima nacionalnih manjina adekvatno rešenje koje pruža mogućnost da se navedeni problemi reše ili će ova zakonska obaveza još više otežati položaj medija na jezicima nacionalnih manjina.
Kontinuitet i stabilno finansiranje su jedini garant za opstanak ovih medija.
Za sada nacionalni saveti to ne mogu da realizuju niti ti mediji mogu da opstanu samostalno na tržištu.
3. PRIVATIZACIJA - PRIJETNJA MULTIJEZIČNIM MEDIJIMA
Tatjana Novčić-Matijević
Važeći zakon Srbije o radiodifuziji, usvojen pre više od godinu dana ne primenjuje se, a novi se još čeka. Posebnu skepsu prema važećem zakonu i njegovom konceptu privatizacije iskazuju mediji koji imaju programe za nacionalne manjine.
‘’Kad bi privatizacija bila obavljena prema sadašnjoj, prilično vulgarnoj privatizacionoj praksi kod nas, bile bi uništene poluvekovne, veoma dobre tekovine informisanja na jezicima nacionalnih manjina u Vojvodini’’, tvrdi direktor Radio Subotice Antal Bjači.
I u Radio Kovačici sada predložene modele privatizacije lokalnih radio-stanica vide kao opasnost da programi na jezicima nacionalnih manjina budu ugašeni.
‘’Neophodni su drugačiji modeli privatizacije od predloženih. Modeli koji bi doprineli unapređivanju, a ne unazađivanju prava na informisanje pripadnika manjinskih zajednica’’, smatra glavna i odgovorna urednica Radio Zrenjanina Đurđa Jovanović-Padejski.
4. POKORAVANJE MANJINSKIH MEDIJA?
Radoslav Šeguljev
Odluka Skupštine Vojvodine o prenošenju osnivačkih prava nad javnim glasilima nacionalnih manjina sa Skupštine na nacionalne savete izazvala je nezadovoljstvo u većini manjinskih glasila. Predstavnici Libertatee, Ruskeg slova i Hlasa ljudu najavili su žalbu Ustavnom sudu i zahtev za ocenu ustavnosti takve odluke.
Članovi nacionalnih saveta biraju se elektorski, a ne neposredno, pa je to jedan od razloga što su često pod velikim partijskim uticajem – smatra glavni i odgovorni urednik Mađar soa Peter Kokai.
Nije sporno da nacionalni saveti mogu da imaju svoja javna glasila, ali neka ih osnivaju sami, a ne da ih otimaju od države – kategoričan je direktor Libertatee Niku Čobanu. S tom ocenom slaže se i direktor Ruskeg slova Nikola Šanta i upozorava na to da će sada novine s tradicijom od 60 godina spasti na nivo biltena mesnih zajednica, jer nacionalni saveti nisu kompetentni da utvrđuju i sprovode uređivačku politiku.
Predsednik Fonda za etničke odnose Dušan Janjić, koji se priključio zahtevu za ocenu ustavnosti ove odluke Skupštine, smatra da je odluka štetna za državu, jer će ponovo morati da osniva glasila na jezicima manjina, kako bi ispunila standarde za priključenje Evropskoj uniji.