www.stina.hr

Croatia

www.novinarska-skola.org.yu

Serbia and Montenegro

 www.mediaplan.ba

Bosnia and Herzegovina

TEMA BROJA:

ODNOS PREMA RATNIM ZLOČINIMA I SUDU U HAAGU

Mnogi procjenjuju kako je odnos prema ratnim zločinima onaj lakmus papir bez kojega se ne može ni otpočeti, a kamoli završiti raščišćavanje sukoba na području bivše Jugoslavije. Nažalost, upravo kada su u pitanju ratni zločini i uloga suda u Haagu, među sukobljenim stranama i državama gotovo da vlada podudarnost stavova i odnosa . Svijest da je svaka strana (iako, naravno, ne u istoj mjeri i na isti način) činila zločine, teško dolazi u javnost, a Međunarodni kazneni sud u Haagu doživljava se gotovo isključivo kao politički instrument, usmjeren upravo najviše protiv "naših" nacionalnih interesa.

Ova pitanja postaju tim značajnija što uloga haaškog Tribunala u dogledno vrijeme prestaje, a problem ratnih zločina prelazi na domaća sudstva. Koliko su domaći pravosudni sustavi za to uopće osposobljeni, te što obilježava dominirajući odnos javnosti prema tim problemima i kakav se razvoj na tom planu može očekivati u doglednoj budućnosti, ključna su pitanja za daljnji proces normalizacije i stabilizacije među državama koje su bile involivirane u ratne sukobe.

 Sadržaj:

Uvod - informacija o projektu

Agencija STINA (Split, Hrvatska), Institut Media Plan (Sarajevo, Bosna i Hercegovina) i Novosadska novinarska škola (Novi Sad, Srbija i Crna Gora) pokreću novi regionalni projekt "Medijsku mrežu za promociju suradnje i razumijevanja između država bivše Jugoslavije" (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Srbija i Crna Gora: prilog postkonfliktnoj komunikaciji).

1. Odjel za ratne zločine Suda BiH

PRAVDA U BIH IZLAZI IZ LAVIRINTA POLITIKE?

            Dušan Babić

            Efikasnost i racionalnost bili su ključni motivi odluke o uspostavljanju Odjela za ratne zločine pri Sudu BiH, uključujući i Specijalni odjel glavnog tužioca za BiH, što je sve formalno ustanovljeno marta ove godine. Po strukturi, Odjel za ratne zločine djeluje u tri odsjeka u prvoj instanci, plus apelacioni odsjek. Sve odsjeke sačinjavaju po dva inostrana i jedan domaći sudija. Ovaj mandat je planiran na pet godina, nakon čega bi suđenja za ratne zločine prešlo u nadležnost isključivo domaćih sudija.

2. Tretman ratnih zločina u bh medijima

SAVLADAVANJE PROŠLOSTI I ULOGA MEDIJA

            Zoran Udovičić

            Generalni zaključak je da mediji u Bosni i Hercegovini posvećuju značajnu pažnju problematici ratnih zločina počinjenih tokom zadnjeg rata u bivšoj Jugoslaviji. Ovo više nije tabu tema ni za one medije koji su nakon rata ćutali o počinjenim zločinima, negirali ih ili ih pripisivali isključivo «drugoj» strani. Međutim, reagovanja javnosti, koja se često prelamaju kroz medije, pokazuju da svijest o uzrocima, veličini i tragičnim posljedicama zločina, kao i značaju njihovog procesuranja nije potpuno razvijena. Mediji kao dio javnosti, i sami u demokatskoj i profesionalnoj tranziciji, ne mogu se uvijek dovoljno snažno oduprijeti različitim kontroverzama kojima je zahvaćeno postkonfliktno vrijeme, uključujući političke i druge pritiske i vlastite navike, nesnalaženja i nedoumice.

1. Intervju sa Žarkom Puhovskim, profesorom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i predsjednikom Hrvatskog helsinškog odbora (HHO)

ODNOS PREMA RATNIM ZLOČINIMA OBILJEŽAVA POLITIČKI PRAGMATIZAM

            Stojan Obradović

            Za razliku od nedavne homogenizarnosti, javnost je danas značajno podijeljena kada je u pitanju odnos prema ratnim zločinima, ali to nije doprinijelo jasnijim i moralnijim stavovima. Većina (od običnih građana do najviše politike) se prema ratnim zločinima još uvijek opredjeljuje pragmatično i tek će neke nove generacije moći postaviti prava pitanja i potražiti prave odgovore oko ratnih zločina koji su počinjeni u sukobima na području bivše Jugoslavije, uključivo i pitanja kolektivne odgovornosti. U tome je i uloga haaškog suda relativno ograničena i njegova primarna funkcija bilo je uvođenje kakvog takvog pravnog reda, što političke strukture sukobljenih država nisu bile u stanju osigurati. A za budući razvoj događaja od presudne važnosti nisu razvikani slučajevi ratnih zločina, već pokazati kako domaće sudstvo općenito može korektno funkcionirati i kada su u pitanju brojni, manje poznati zločini koji su počinjeni u toku rata, smatra prof. Puhovski.

2. Intervju s Ivom Josipovićem, profesorom na Pravnom fakultetu u Zagrebu i članom Savjeta za suradnju s haaškim Tribunalom Vlade RH

HAAG SE VRAĆA KUĆI

Goran Vežić

            Ivo Josipović kaže da osim postupaka u kojima je u Haagu podignuta optužnica i kakvih vjerojatno neće biti puno više od dva-tri, hrvatsko će pravosuđe od Haaga dobiti i opsežnu dokumentaciju u kojoj su vođene istrage, ali nije podignuta optužnica zbog niskog ranga osumnjičenika ili drugih okolnosti koje zločin čine nedovoljno teškim da ga procesuira Haag. Istragu će dovršiti ili ponovo provesti hrvatska tijela kaznenog progona.

            Ovaj ugledni stručnjak za međunarodno kazneno pravo kaže i da u predmetima ratnih zločina hrvatsko pravosuđe danas ipak nije ono od pred pet, deset ili više godina. Ako se ipak dogode Vrhovni sud je korektiv farsičnih procesa, kaže Josipović.

1. Intervju sa Sonjom Biserko, predsednicom Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji  (HOPS)

SRBIJA NE RAZLIKUJE DOBRO OD ZLA

            Dinko Gruhonjić

U Srbiji je došlo do pomaka u odnosu prema ratnim zločinima,jer sada i srpska strana priznaje da je bilo ratnih zločina i da njih treba procesuirati, ali se insistira na priči da su ti zločini činjeni podjednako na svim stranama. Nema snage da se unutar zemlje pokrene pitanje odgovornosti za zločine i da se kroz kažnjavanje zločina uspostavi moralna vertikala, koja je potpuno uništena. Suština je da nama u Srbiji nedostaje osnovni odnos prema zlu i dobru.

Međunarodna zajednica nije uradila dovoljno da pomogne Srbiji da se obračuna s radikalnim nacionalizmom, pa se može reći da je Srbija, nakon 20 godina postojanja tog radikalnog nacionalizma, temeljno uništena. Kao takva, ona ne može u evropske integracije, ima kamen oko vrata, ušančila se, učaurila …

U ovom momentu, Srbija je glavna opstrukcija pomirenja u regionu, jer nije sposobna da se pozicionira u odnosu prema prošlosti. A kada se ona bude pozicionirala, to će relaksirati celi region i onda će možda dijalozi i normalizovanje ići mnogo lakše i ozbiljnije.

2. UBICE SLOBODNO ŠETAJU MEĐU NAMA

            Dinko Gruhonjić

Srbija je teritorija koja ima najviše ubica po glavi stanovnika. Vladajuće strukture u Srbiji, kao i ostali formalni i neformalni krugovi moći, pokušavaju da kod građana izazovu “kolektivnu amneziju”, kako bi elite ostale nekažnjene za pripremu terena za ratove.

S druge strane, pravnici tvrde da Srbija ima sudije koje su sposobne da kompetentno vode postupke za ratne zločine koje će domaćem pravosuđu ustupiti Haški tribunal. Međutim, na te sudije i sudove biće pritisaka sa svih strana kako bi se procesi opstruirali. A sudije u Srbiji, na žalost, nisu imune ni na pritiske, i da zlo bude veće, u pojedinim slučajevima ni na korupciju.

Na meti kritike su i mediji koji o suđenjima za ratne zločine izveštavaju šturo i nedovoljno. Poseban problem je u tome što su u prvom planu medija neprestano optuženi ili već osuđeni za ratne zločine, a retko ili gotovo nikad - žrtve tih zločina.