Croatia
Serbia and Montenegro
Bosnia and Herzegovina
|
REGIONALNI GLASNIK ZA PROMOCIJU KULTURE MANJINSKIH PRAVA I MEĐUETNIČKE TOLERANCIJE |
|
15.august 2004. |
broj 2 |
TEMA BROJA:
JEZIK MRŽNJE
U ovom broju REGIONALNOG GLASNIKA ZA KULTURU MANJINSKIH PRAVA I MEĐUETNIČKU TOLERANCIJU tema je «Jezik mržnje», kovanica koja nakon zadnjih balkanskih ratova gotovo i ne zaslužuje da se nalazi pod navodnicima. Sam njen pomen svakoga na ovim prostorima upućuje na nipodaštavanje «onih drugih», zadovoljenje vlastitih najcrnjih poriva, netoleranciju i generator nacionalnih tenzija. Neznanje je bitan determinator netolerancije. Neuki ljudi se kljukaju mitovima i mitologijom, poluistinama i stereotipima, literarnim fikcijama i sl. Primitivni i neobrazovani ljudi su izvrstan objekt manipulacije svake vrste. Ova karakteristika ima svoje duboke istorijske korijene i nudi relativno pouzdano tumačenje ideološko-političkih izvora govora mržnje. U biltenu se bavimo različitim aspektima govora mržnje u BiH, Srbiji i Hrvatskoj, sa posebnim akcentom na medije, koji su odradili «lavovski» dio posla u razvijanju ovog fenomena.
Sadržaj:
I Bosna i Hercegovina
Jezik mržnje u javnoj sferi: FENOMENOLOŠKO-TIPOLOŠKE NAZNAKE KARAKTERISTIČNE ZA OVE PROSTORE
Piše: Dušan Babić
Neznanje je bitan determinator netolerancije. Neuki ljudi se kljukaju mitovima i mitologijom, poluistinama i stereotipima, literarnim fikcijama i sl. Primitivni i neobrazovani ljudi su izvrstan objekt manipulacije svake vrste. Ova karakteristika ima svoje duboke istorijske korijene i nudi relativno pouzdano tumačenje ideološko-političkih izvora govora mržnje.
GOVOR MRŽNJE NESTAJE – PRIJETE NJEGOVI MUTANTI
Piše: Zoran Udovičić
Jezik mržnje je u svom izvornom ratno huškačkom smislu gotovo nestao iz medija, što potvrđuju i monitorinzi Regulacione agencije i Vijeća za štampu. No njegovi mutanti, i danas se znaju probiti u javnost bilo kroz predrasude, netrpeljivosti ili političke obračune. Osnivač Media plan instituta, eminentne organizacije sa analizu medija, se u tekstu osvrće na prošlost i daje hronološki prikaz vladavine mržnje u bh medijima.
Amela Odobašić, Regulatorna agencija za komunikacije - MAČEM PROTIV SIJAČA MRŽNJE
Piše: Radenko Udovičić
Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) pripisuje se zasluga za uništavanje tzv. jezika mržnje u elektronskim medijima. Većina medija, i to ne samo tokom rata, već i nakon njega, nastavili su sa varijantama propagandnog novinarstva pri čemu su vrijeđali, nipodaštavali, ili u najmanju ruku ignorisali one nacionalnosti koje se ne uklapaju u socijalno-političku sliku iz koje taj medij potiče. RAK je zahvaljući snažnoj podršci međunarodne zajednice, a potom i centralnih vlasti, raspoložući mogućnosti sankcioniranja, zaveo red na ovom polju. O uništavanju govora mržnje u bh medijima razgovaramo sa Amelom Odobašić, portparolom ove, za jugoistočnu Evropu, jedinstvene organizacije.
Ozren Kebo, novinar - NE MOŽEMO ODOLJETI ZOVU MRŽNJE KOJEG PRUŽAJU MEDIJI
Piše Namir Ibrahimović
“Rat je bio tako strašan, tako mučan i bolan, i ostavio je strašne traume. Mi izgleda ne možemo da odolimo zovu mržnje i moći kojeg pružaju mediji. Svi mi ponekad sjednemo za kompjuter kao da smo sjeli za PAM, kao da imamo priliku da kosimo po čistini. Teško se samodisciplinirati i odoljeti tom izazovu. Svi smo frustrirani i istraumatizirani, i stepen frustracije se precizno može iščitati iz naše intonacije”, komentariše Ozren Kebo, jedan od najpoznatijiih bh novinara.
II Hrvatska
IZAZOVI SANKCIONIRANJA GOVORA MRŽNJE
Piše Tena Erceg
Najveći izazov zakonskom sankcioniranju govora mržnje je poštivanje slobode izražavanja kao jednog od temeljnih prava građanina/pojedinca neophodnog za funkcioniranje svakog demokratskog društva. Drugim riječima, i Ujedinjeni narodi, i Vijeće Europe i demokratske zemlje slažu se da je zakonska zabrana govora mržnje potrebna, ali su isto tako svjesne da je zabrana sama po sebi već svojevrsno kršenje prava na slobodu izražavanja. Tena Erceg piše o utjecaju medija u širenju govora mržnje i navodi najdrastičnije i raznolike primjere govora mržnje u Hrvatskoj.
TRANSFORMACIJA GOVORA MRŽNJE U HRVATSKOJ
Piše Davor Gjenero
Govor mržnje, u daleko manjoj mjeri i s manjim utjecajem nego nekoć, i dalje je dio hrvatske političke zbilje. Kao osnovni problem Hrvatske ostaje nespremnost da se dosljedno provodi načelo vladavine prava, da se afirmiraju načela zaštite ljudskih prava i da se provede pravno suočavanje s prošlošću. Davor Gjenero zaključuje da je bitno izgraditi takvo društvo u kome neće biti moguće reducirati politički pluralizam, u kojem društvo neće biti moguće pretvoriti u masu, u kojoj neurotski strah neće blokirati rasudnu sposobnost društva i u kome govor mržnje neće moći biti motivacijom za praktično djelovanje, onakvo do kakva dođe kad u običnoj masi netko vikne «Požar!».
GOVOR MRŽNJE VODI U POLITIČKO NASILJE I ZLOČIN
Interview s predsjednikom Građanskog odbora za ljudska prava Zoranom Pusićem
Razgovarala: Sanja Vukčević
Govor mržnje vodi u političko nasilje, najteža kršenja ljudskih prava i, logično, u krajnjoj konzekvenci, do zločina. Kada, i ako, računi dođu na naplatu, svi oni koji su obilatim korištenjem govora mržnje do zločina doveli, čuditi će se kako se njih krivo interpretiralo, pokazivati će znakove uznapredovale amnezije, pozivati se na domoljublje i svoju krivicu pokušati će «raspršiti na kolektiv» Primjera ima i previše, od Nurenberga do Haaga, ističe Pusić i upozorava kako sloboda govora pretpostavlja odgovornost za izgovorenu ili napisanu riječ. «Protokol o međuetničkoj toleranciji», po njegovim riječima, dobar je primjer nove faze u radu NVO-a – poticanja i suradnje s političarima na projektima koji će unaprijediti stanje u cijeloj regiji.
ETIČKI ASPEKTI IZVJEŠTAVANJA O NACIONALNIM MANJINAMA
Piše Gordana Vilović
U Hrvatskoj već više od jednog desetljeća traju rasprave o etici u medijima. Svi su suglasni kako je stanje loše. Pažljivi medijski analitičari zaključuju da je situacija ipak znatno bolja od vremena 'ni rata – ni mira' devedesetih. Tada su jasne poruke medijskog promicanja nacionalne netrpeljivosti bile sasvim prirodne i dnevna pojava. Gordana Vilović, docentica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu piše o novinarskoj etici i izvještavanju o nacionalnim manjinama, te o najčešćim narušavanjima etičkih načela u medijima većine.
III Srbija i Crna Gora
Jezik mržnje i nacionalne manjine: ULOGA GRAFITA I BEJZBOL PALICA U MEĐUNACIONALNIM ODNOSIMA U VOJVODINI
Piše: Radoslav Šeguljev
U poslednjih nekoliko meseci u Vojvodini su zabeleženi mnogi fizički napadi, posebno na pripadnike mađarske nacionalnosti. Predsednik Skupštine Vojvodine Nenad Čanak optužuje vlast u Srbiji da je odgovorna ''za atmosferu netolerancije, u kojoj se pogoršavaju odnosi s mađarskom zajednicom, ali ne i s drugim manjinama, što dokazuje da je reč o manipulisanju međuetničkim tenzijama''. S tom ocenom ne slaže se pokrajinski sekretar za upravu, propise i prava nacionalnih manjina Tamaš Korhec. ''Ovaj talas incidenata ne doprinosi stabilizovanju ukupne situacije u državi, ali Vladi Srbije sigurno nije cilj da destabilizuje stanje u Vojvodini. Ovi incidenti su naša realnost i ima ih više nego ranije, ali sve njih izazvali su ljudi s imenom i prezimenom, pa je na državi da ih otkrije i kazni. Za mene tu nema nikakve manipulacije'', kaže Korhec.
''Ne smemo da zatvaramo oči pred međunacionalnim sukobima, ali ne smemo ni svaku čarku, u kojoj su učesnici različitih nacionalnosti – odmah proglašavati međunacionalnim sukobom'', stav je sa sastanka šefa Resora javne bezbednosti MUP-a Srbije s načelnicima policijskih stanica u opštinama na severu Vojvodine.
JEZIK MRŽNJE U ELEKTRONSKIM MEDIJIMA U PREDIZBORNIM KAMPANJAMA U SRBIJI
Piše: Dubravka Valić - Nedeljković
Ma koliko su se zakonodavci, cehovska novinarska udruženja, međunarodne organizacije, nevladin sektor, eksperti, media monitori trudili da smisle pravila i mehanizme koji bi osigurali njihovo primenjivanje u medijskoj praksi, sve višepartijske predizborne kampanje u Srbiji do sada prezentovane u sredstvima javnog informisanja sadržale su jezik mržnje - katkad otvoreno, a češće prikriveno.