www.stina.hr

Croatia

www.novinarska-skola.org.yu

Serbia and Montenegro

 www.mediaplan.ba

Bosnia and Herzegovina

TEMA BROJA:

ISTRAŽIVANJE NEDAVNE PROŠLOSTI

Rasprave o nedavnoj prošlosti obiluju inflacijom "istina" i nedostatkom istine. Da li je ona uopće moguća s ovom, relativno kratkom vremenskom distancom od nedavnih zbivanja i koje su pretpostavke nužne za objektivan, znanstveni pristup i istraživanja osjetljivih tema naše novije povijesti? U prvom redu o tome je pozvana da govori povijesna znanost ili historiografija iako su, naravno, u osvjetljavanju onoga što se zbilo, kao i uzroka i posljedica tih zbivanja, pozvane i druge znanstvene discipline. Ne samo zbog mogućeg gledanja iz perspektive različitih strana, već i zbog objektivne težine predmeta istraživanja raspada i ratova na području bivše Jugoslavije, mnogim svojim kontroverzama težak su izazov za povijesnu znanost koja je do sada, ipak, više nego druge discipline pokušala zagristi ovu tešku temu. A i šira, ne samo znanstvena javnost,  upravo od povijesti s nestrpljenjem očekuje razrješenje tih kontroverzi. Koliko je ona uopće za to osposobljena, kakva je društvena klima u kojoj se ta istraživanja i sučeljavanja trebaju pokrenuti, kakav sustav vrijednosti u tim pristupima prevladava te na kraju, što se i kako o nedavnim sukobima sada ući u obrazovnim sustavima, tema je ovog broja.

 Sadržaj:

1. Pozadina i smisao naših animoziteta

O ZADNJEM RATU, PA ČAK I CJELOKUPNOJ PROŠLOSTI, NEMA SAGLASNOSTI

            Dušan Babić 

            Rijetki su skupovi gdje se susretnu naučnici iz dvije sfere – one tvrdo nacionalne i one istinski liberalne. A one imaju, nažalost, znatno drugačije političke, pa često i naučne vizure. Kao polazna premisa nužna je saglasnost kako apsolutna istina jednostavno ne postoji, te kako je ono čemu težimo, a defnišemo kao istina – uslovljeno i kontekstualno.

2. Nema relevantnih naučnih rasprava o ratu u BiH

ČEKAJU SE NOVE, NEISPOLITIZIRANE SNAGE

            Amir Sužanj

            “Dobrim dijelom i intelektualci su krivi za ovakvo društveno stanje ili bolje reči za sam rat. Oni su ga dobrim dijelom programirali i bili njegovi zastupnici i inicijatori u teorijskom smislu, dok su ga drugi proveli u praksi. S obzirom da danas postoje bar tri istine sa tri strane, ne postoji volja da se razgovara sa naučnog aspekta, na osnovu stvarnih činjenica i pokazatelja. Cijela priča je još u ideološkoj ravni. To potvrđuje da u prvom redu intelektualci u svojoj osnovnoj orijentacionoj formi, nisu spremni da se suoče sa istinom. U takvom ambijentu teško je to očekivati od političara, a pogotovo od običnih građana, koji nemaju dovoljno informacija o stanju, uzrocima i osnovnim idejama rata”, kaže sarajevski profesor Salih Fočo.

1. Intervju s dr. Igorom Graovcem, znanstvenim suradnikom Hrvatskog instituta za povijest

DRŽAVU DRŽATI DALJE OD MRTVIH

            Goran Vežić

            Istraživanja ljudskih gubitaka uvijek su popraćena miješanjem politike. Zato ona nisu nikada ni okončana na istinski znanstveni načini niti je obavljen civilizacijski dug prema žrtvama i stradalnicima u ratovima koji su se na području bivše Jugoslavije dogodili u prošlom stoljeću.

            Politika se usuđuje i definirati ono što istraživači u Hrvatskoj tek trebaju ustvrditi: svojstva Domovinskog rata, cjelinu zbivanja i sve ono što smo mi doživjeli od drugih, kao i sve ono što smo mi počinili drugima. I tu je unijela zabunu, posebice u dijelu koji se odnosi na hrvatski odnos spram BiH, pa sada to mora ispravljati.

2. Intervju s dr. Tvrtkom Jakovinom, profesorom suvremene povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

ISTINA SE NEĆE MOĆI PRIKRITI

            Stojan Obradović

            Za objektivnu interpretaciju naše novije povijesti nužna je veća vremenska distanca i dostupnost  različitih arhivskih i drugih izvora. Međutim, naša povijesna istraživanja u velikom su zaostatku i mi još nismo znanstveno obradili ni neka druga važna područja značajna za bolje razumijevanje aktualnih zbivanja kao što je to npr. 1971. godina, odnosno tzv. Hrvatsko proljeće.

            Iako se nakon 2000. godine stvara povoljnija društvena klima koja pogoduje i objektivnijim istraživanjima, hrvatsku historiografiju još uvijek obilježava činjenica da se dio povjesničara stavlja u službu obrane tzv. nacionalnih interesa, a ne istine. No, iluzorno je očekivati da se istina može prikriti, ali njeno "odgađanje" izuzetno šteti hrvatskom društvu, smatra prof. Jakovina.

1. Intervju s direktorkom Istorijskog arhiva Beograda dr. Brankom Prpom

ZAŠTO NEMA DOVOLJNO ISTRAŽIVANJA BLISKE ISTORIJE

Slobodan Šorak

Kad jedna institucija proizvede dokumenta koja se odnose na poremećaj celih društava kakav je rat, onda su to dokumenta koja postaju dostupna institucijama tek posle istorijske distance. Prema tome, mi još ne možemo da istražujemo raspad jugoslovenske države koji je počeo krajem 80-tih i početkom 90-tih godina prošlog veka.

Jugoslovenski rat će biti zanimljiv za istoričare, pre svega, zato što ima vrlo izraženu međunarodnu dimenziju. To je evropski događaj, to je svetski događaj. Mnogo knjiga je dosad objavljeno o jugoslovenskom ratu. Ali, sve su to izvori drugog reda, sve su to svedočenja ljudi koji su tuda prolazili, pa su opservirali, pa su kazivali svoja mišljenja. A na dokumenta ćemo morati da sačekamo još 30 – 50 godina.

2. Zašto nema dovoljno istraživanja bliske istorije i je moguća nekontroverzna interpretacija  krvavog raspada SFRJ?

LICEM U LICE

Tatjana Novčić Matijević

Ako bi istoričar danas promišljao krupnu  temu kakva je raspad SFRJ, onda bi bio bliži politici nego nauci, jer nema još pouzdanih dokumenata za naučno propitivanje bliske prošlosti.

Spoljni faktor u raspadu Jugoslavije je nesporan, a istoričari još nemaju uvid u dokumentaciju. Isto tako, kada je reč o unutrašnjem faktoru, mnoga poverljiva dokumenta su još nedostupna.

Istoričari se trude da dobiju dokumenta sa svih strana-učesnica u raspadu SFRJ. Ako se prihvati samo jedna strana, može se desiti da se, za nekoliko godina, vidi da smo u žestokoj zabludi. Ako istoričari upadnu u tu zamku, neminovno će u nju povući i ostali deo javnosti.