www.stina.hr

Croatia

www.novinarska-skola.org.yu

Serbia and Montenegro

 www.mediaplan.ba

Bosnia and Herzegovina

TEMA BROJA:

STARE I NOVE MANJINE

Tema trećeg broja REGIONALNOG GLASNIKA ZA KULTURU MANJINSKIH PRAVA I MEĐUETNIČKU TOLERANCIJU jesu stare i nove manjine. Nažalost ova podjela, i kada ne postoji u zakonu, i kada sve manjine imaju formalno jednak status, postoji u realnom društvenom i političkom životu. Raspadom bivše zajedničke države mnogi su u novim državama postali ne samo dijelovi manjina, već su zbog ratnih okolnosti u situaciji etničkih sukoba prošli teška i bolna iskustva različitih diskriminacija s kojima se, istina u manjoj mjeri, i danas nose i bore prolazeći kroz složen proces društvene integracije. Atmosfera antimanjinske politike i međuetničke tolerancije nije poštedjela ni stare manjine, ali je nove u pojedinim momentima dovela gotovo na rub egzistencijalnog opstanka. To stanje se danas mukotrpno i teško prevladava, a što je posebno važno, to  postaje jedan od ključnih testova i pokazatelja demokratizacije novonastalih država.

Sadržaj:

I Bosna i Hercegovina

    Problemi određenja manjinskih zajednica u BiH: NOVE I STARE MANJINE - KONSTITUTIVNI NARODI I “OSTALI”

    Piše: Namir Ibrahimović

Iako je od završetka rata prošlo više od osam godina, još uvijek se, kada se govori o pravima određene nacionalne grupe, govori o ugroženosti jednog od tri konstitutivna naroda na području gdje je malobrojniji u odnosu na neki od druga dva ravnopravna. To je problem koji zanima i većinu medija tako da “ostali” gotovo i nemaju prostora ukazati na svoje potrebe. Većina stanovnika BiH uopće i ne zna da postoji sedamnaest nacionalnih manjina i u kategoriju “ostalih” uglavnom svrstavaju samo Jevreje, kojih slovom i brojem ima 1000, i Bosance. S druge strane, Rome, koji su ubjedljivo najbrojniji, većina ljudi ne tretira manjinom nego grupacijom drugog reda. 

   Zakonska regulativa o nacionalnim manjinama u BiH: DOBRI ZAKONI, NEAŽURNO PROVOĐENJE

Piše: Amer Pirić

Poseban problem predstavlja neprimjenjivanje dijela Izbornog zakona po kojem je svakoj nacionalnoj manjini u općini u kojoj živi zagarantovano barem jedno mjesto u određenom općinskom vijeću. Ovaj dio Zakona neće biti primijenjen na predstojećim oktobarskim lokalnim izborima zbog nedovoljne ažurnosti određenih nivoa vlasti da se on ugradi u izborni sistem.

 Neđo Miličević, sudija Ustavnog suda Federacije BiH: OBRAZOVANJE NACIONALNIH MANJINA U BIH JE DISKRIMINIRAJUĆE

Piše: Namir Ibrahimović

«Ustavna kategorija «ostali» utvrđena je u washingtonskom i daytonskom ustavu. Ona je bila mnogo nejasnija prije ustavnih promjena koje su se dogodile u ustavima entiteta, jer su pod pojmom “ostalih” bili ne samo pripadnici nacionalnih manjina nego i Bošnjaci i Hrvati u RS-u, a Srbi u FBiH. Sada se uglavnom taj pojam svodi na, uistinu, nacionalne manjine. Ja svakako nemam razloga, a teško bi to i bilo, hvaliti taj pojam “ostali”. On na neki način asocira na neku sporedniju grupaciju građana što je apsolutno neprihvatljivo. No, ne treba se puno opterećivati samim pojmom jer pojmovi u pravilu nikada ne odražavaju stvarno stanje, njega odražavaju sadržine tih pojmova», kaže profesor Miličević.

  Srđan Dizdarević, predsjednik Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH: MANJINE U BIH SU NA MARGINI

Piše Amer Pirić

«Stvarne manjine su u potpuno marginalizovanom položaju u cijeloj BiH. S jedne strane je dejtonskim ustavom politička sfera svedena na tri konstitutivna naroda – Srbe, Hrvate i Bošnjake. A s druge strane, dominantan uticaj nacionalističkih stranaka je doveo do toga da su marginalizovani i konstitutivni narodi tamo gdje su brojčano manji i gdje nemaju efektivnu političku vlast. Tako da su pripadnici dvadesetak nacionalnih manjina u BiH bukvalno na margini, kako političkih zbivanja, tako i u sferi privrede, dakle zapošljavanja, privatizacije, obrazovanja...», iznosi predsjednik Helsinškog komiteta.

II Hrvatska

   SLOŽENI KRITERIJI UTVRĐIVANJA STARIH I NOVIH MANJINA

Piše: Dr. sci. Siniša Tatalović

U Hrvatskoj se često govori o starim i novim manjinama kako bi se naglasilo da postoje nacionalne manjine s dužom tradicijom ostvarivanja manjinskih prava, odnosno stare manjine, te nove koje ta prava ostvaruju od uspostave samostalnosti RH. Iako se obično konstatira da stare manjine bolje i cjelovitije ostvaruju svoja prava, dok nove manjine tek izgrađuju svoje manjinske institucije i pripremaju se za cjelovito ostvarivanje manjinskih prava, Hrvatska ih u rješavanju manjinskih prava tretira na jednak način, pa zbog toga razgovor o starim i novim manjinama ima smisla samo ako se govori o općem položaju nacionalnih manjina.

Europsko iskustvo pokazuje da su stare manjine otpornije na integraciju i posebno asimilaciju, dok su nove manjine to u puno manjoj mjeri. Neke zemlje prave razliku između starih i novih manjina zbog dodjeljivanja prava koje starim manjinama trebaju omogućiti dugoročno preživljavanje kao manjine, dok nepriznavanje novih manjina treba omogućiti njihovu bržu integraciju ili asimilaciju.

  PROCES MANJINSKOG IZJEDNAČAVANJA

Piše: Mladen Obrenović

Proces raspada bivše zajedničke države otvorio je proces stvaranja novih manjina, ali i dio tih manjina stjecajem ratnih okolnosti (ali i nefunkcioniranjem pravne države i nedostatkom odgovarajuće manjinske politike) doveo u posebno težak položaj. Nove manjine našle su se pred mnogim izazovima, od potvđivanja svojih prava i izjednačavanja sa "starim " manjinama do boljeg samoorganiziranja kako bi mogli ta prava uopće ostvarivati. To je složen i težak proces, ali koji jedino vodi potvrđivanju Hrvatske kao suvremene demokratske države.

Čedomir Višnjić, predsjednik Srpskog kulturnog društva Prosvjeta i pomoćnik ministra kulture RH: STARE MANJINE IMALE SU OSIGURAN INSTITUCIONALNI OKVIR

 Piše: Sanja Vukčević

Danas je pred nama da realnim sadržajem ispunimo okvir statusa nacionalne manjine koji je nominalno uži i nominalno zvuči skromnije od prijašnjeg statusa naroda, da vidimo koliko smo ga u stanju stvaralački popuniti, koliko smo se u stanju samoorganizirati i zaštititi naš identitet, koliko naša kulturna autonomija ima stvaralačkog i svakog drugog smisla, te što su naši pisci u stanju napisati, a naši historičari interpretirati, kako bi time potvrdili da razvoj ili tok tog događaja od naroda u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj do nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj nije negativan, smatra Višnjić i ističe da su "stare" manjine, poput talijanske, u prednosti nad "novim" jer su imale osiguran institucionalni okvir u kojeg su se ulile nove ideje i novi ljudi.

Srpska manjina se organizirala sukladno Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, no u ovom trenutku, po njegovoj ocjeni, nije toliko bitno do kojeg se koraka stiglo u realizaciji manjinskih prava, već je najvažniji trend i dobra volja da se ide u rješavanje problema poput asimilacije, segregacije, zapošljavanja.

  Maurizio Tremul, predsjednik Talijanske unije: ZDRAVO SE NATJECATI, A NE KONKURIRATI

 Piše: Goran Vežić

Predsjednik Talijanske unije Maurizio Tremul kaže da autohtone manjine ipak trebaju imati svoju specifičnu ulogu jer su one generacijama i stoljećima pomogle u izgradnji identiteta samog teritorija. "Stoga mislim da treba razlikovati nove i stare manjine, ali sve moraju imati priznata svoja prava od školovanja i upotrebe jezika do financiranja svojih aktivnosti", kaže Tremul koji je na čelu Unije koja djeluje u Hrvatskoj i Sloveniji.

Prof. dr. Šemso Tanković saborski zastupnik iz redova bošnjačke nacionalne manjine, a ujedno i zastupnik albanske, slovenske, makedonske i crnogorske nacionalne manjine: ISPRAVAK GREŠAKA IZ PROŠLIH VREMENA DOBITAK JE ZA BOŠNJAKE I ZA RH

 Piše: Stojan Obradović

Prioritet bošnjačke nacionalne manjine u ovom momentu jeste potvrđivanje i ukorjenjivanje njihova nacionalnog identiteta na svim nivoima od ustava do administracije. To je ujedno i najbolji njihove način pune, ali i ravnopravne integracije u cjelinu Republike Hrvatske, smatra prof. Šemso Tanković koji istovremeno ističe kako se suradnja među manjinama mora temeljiti na njihovim konkretnim interesima lišenim "visoke politike".

III Srbija i Crna Gora

 "STARE" I "NOVE" MANJINE

Piše: Mr. Goran Bašić, Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Beograd

Podela etničkih manjina na "stare" i "nove" besmislena je kao i svaki drugi pokušaj razvrstavanja građana na "nas" i "druge".

Za mnoge dvadeseti vek je bio vek etniciteta. Sazrevale su nacije, iščezavali su čitavi narodi i gasili se jezici, oživljavale etničke strasti i budile se etnije za koje se verovalo da su identitet gubile pod plaštom velikih imperija i ideologija. U tom kontekstu pojavljivale su se "nove" manjine.

Svaka podela na stare i nove, nas i njih potvrđuje tezu da gra­ni­ce čo­vek ni­je određi­vao sa­mo u fi­zič­kom smi­slu. One su stva­ra­ne i odr­ža­va­ne i u kul­tu­ra­ma, ide­ja­ma, re­li­gi­ja­ma, je­zi­ci­ma na­ro­da i užih dru­štve­nih gru­pa. Pre­ko­ra­čenje li­me­sa sop­stve­nog ili grupnog vrednosnog sistema predstavlja prepreku o koje se savremena civilizacija još sapliće.Međutim, li­me­se ne bi tre­balo do­živ­lja­va­ti kao tvo­re­vi­ne ko­je bez­u­slov­no mo­ra­mo ru­ši­ti. Na­pro­tiv, oni su nam pre­ko potrebni, jer te­mel­ji na­še ci­vi­li­za­ci­je po­či­va­ju na for­ma­ma i gra­ni­ca­ma.

 Nove manjine u traganju za identitetom i statusom

 Piše:  Dr. Dušan Janjić, viši naučni saradnik Instituta društvenih nauka i koordinator Foruma za etničke odnose

Problem takozvanih novih manjina nametnuo se s raspadom bivše Jugoslavije i nastankom novih nacija – država na njenoj teritoriji. Pod“novom manjinom“ razume se ona etnička zajednica koje je u bivšoj Jugoslaviji imala status „konstitutivnih naroda“, a čiji su se pripadnici, po raspadu Jugoslavije, našli pod vlašću novouspostavljenih država. U meri u kojoj bude jačala stabilnost pojedinačnih država i širila se saradnja u regionu, sužavaće se prostor za manipulaciju manjinama i to pre svega u funkciji destabilizacije susednih država.

Nova, prodemokratska vlast u Srbiji, koja je na vlast došla krajem 2000. godine, sve do danas,  ispoljava deklarativnu i načelnu spremnost za vođenje demokratske manjinske politike. Međutim, neophodno je da napravi dalje korake kako bi se status “novih”, a i drugih manjina regulisao primereno strukturi i potrebama, kao i idealima demokratije.

Katica Bengin, pomoćnica sekretara za lokalnu samoupravu u Izvršnom veću Vojvodine: INTEGRACIJA IZBEGLIH I PROGNANIH U SCG

 Piše:  Nevena Virtulek

U maju 2001. u SGC usvojen je prvi dokument pod nazivom ''Strategija za rešavanje problema izbeglih, prognanih i ratom raseljenih lica''. Njime se predviđa integracija oko 60 odsto te populacije: planira se gradnja kuća i stanova, u saradnji s donatorima, lokalnom samoupravom i ljudima kojima su kuće i stanovi namenjeni, a planira se i otvaranje novih radnih mesta, kako bi im adekvatno bila rešena egzistencija. Strategija je predviđala i zatvaranje kolektivnih centara za smeštaj izbeglih. Samo ovo poslednje je do danas sprovedeno, dok su se ostali delovi plana pokazali nerealnim, pa tako i  neostvarljivim.

Porazna je konstatacija da Srbija i Crna Gora, koja je i dalje prva u Evropi po broju izbeglih, nema ni koncept, ni novac za kvalitetno rešavanje problema izbeglištva.

1  2  3 5