www.stina.hr

Croatia

www.novinarska-skola.org.yu

Serbia and Montenegro

 www.mediaplan.ba

Bosnia and Herzegovina

TEMA BROJA:

CIJENA RATA

Postoji li uopće cijena rata i da li je ona mjerljiva? Poslijeratne analize uglavnom govore o ljudskim žrtvama i materijalnim štetama, ali ni ti aspekti još nisu do kraja istraženi i objektivno dokumentirani, te su vrlo često predmet manipulacija i prigodnih (zlo)upotreba. S druge strane, civilizacijske, socijalne ili razvojne štete koje je donio ili ostavio rat, nedovoljno su u žiži javnog interesa i znanstvenih istraživanja. Njihove posljedice i utjecaji u našim poslijeratnim društvima nedovoljno su osviješteni.

Uz teške traume neposrednog stradanja, stvarnost obilježavaju i teške posljedice društvenog zaostajanja ili negativnih metamorfoza koje su se duboko usjekle u tkivo društva, u njegovo funkcioniranje i sustav njegovih vrijednosti, i koje u mnogočemu negativno determiniraju poslijeratni oporavak i poslijeratni razvoj. Suočavanje s ovim posljedicama rata tim je važnija jer se samo njihovim prevladavanjem može početi graditi stabilan mir.

 Sadržaj:

1. 

BEZ KONKRETNIH BROJKI

Amir Sužanj

Ma koliko to neljudski zvučalo, prava konfuzija kada je riječ o broju žrtava rata u Bosni i Hercegovini u velikoj mjeri je vještački stvorena. Podaci o ubijenim i danas su vrlo pogodna tema za dnevnopolitička manipuliranja, pogotovo među pojedinim političkim snagama koje su i danas na vlasti, a u suštini predstavljaju samo loše prikrivene strukture koje su kreirale i vodile rat. Tako se čak i u ovom vremenu pominju veoma raznoliki brojevi žrtava, uglavnom prema potrebama u političkim razračunavanjima i u procesima prikupljanja podrške glasača.

2.

KOLOPLET ZLA

Dušan Babić

Pretvaranje konstitutivnih naroda u faktičke manjine je takođe skupa cijena ovog rata. A sve to prati svakodnevno kršenje temeljnih ljudskih prava. Pod predtekstom demokratizacije društva, agresivni politički klerikalizam sve više uzima maha. U neprirodnoj sprezi s političarima, zavađaju se narodi, pothranjuje mržnja i ksenofobija, produbljuju etničke i nacionalne frustracije, stvarajući najmanje poželjan ambijent predpolitičkog društva.

1.

     Intervju s Ozrenom Žunecom, profesorom sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

SOCIJALNE I POLITIČKE ŠTETE VEĆE SU NEGO MATERIJALNE

Stojan Obradović

Premda se materijalne štete koje je hrvatsko društvo pretrpjelo u proteklom ratu mjere desecima milijardi dolara, one su, smatra prof. Žunec, ipak sekundarni problem. Socijalne i političke posljedice i štete koje je ostavio rat puno značajnije i dugotrajnije djeluju na ljude i društvo. Hrvatsko poslijeratno društvo puno je frustracija, a obilježava ga i svojevrsni nihilizam koji nije samo posljedica rata već niza negativnosti koje su se u društvu zbivale iza "kulisa" rata. U tim okolnostima, poseban problem je i činjenica da hrvatske političke elite ne znaju i ne uspijevaju pokrenuti pozitivnu društvenu energiju, te ukupni društveni oporavak, razvoj i put u europsku budućnost negativno obilježavaju pasivnost i fatalizam.

2.

PUCAJU MINE, ALI I LJUDI

            Goran Vežić

            Rat u Hrvatskoj još uvijek traje u novinskim crnim kronika. U njima su vijesti o minama iz rata koje pucaju, ali i o ljudima iz rata koji "pucaju". Dok je u ratu poginulo sedam i po tisuća hrvatskih vojnika, u miru ih se ubilo tisuću i po! Za nastavak rata deset godina nakon njegova kraja oružja ima dovoljno - početkom ovog desetljeća policiji su građani dobrovoljno predali oružja dovoljnog za naoružavanje tri - četiri brigade.

 1.

KOLIKO NAS KOŠTA RAT?

            Goran Svilanović, predsedavajući Prvog radnog stola Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope

            Rat nas košta neprocenjivo. I nikad neće prestati da nas košta. Na tu, neprocenjivu cenu rata treba dodati i cenu nedovršenog mira. U kojem, na žalost,  ne postanu svi generali ni nakon bitke. A mnogi drugi to ostanu, uprkos porazu koji su pretrpeli i zločinu koji su dopustili. Oni i dalje vode ozbiljan tinjajući rat protiv svih onih koji bi da rane zacele, koji bi da se vinovnici kazne, protiv svih koji žele prekid sa strukturama i mehanizmima koji su do rata doveli.

Teško je usled tog tinjajućeg sukoba da, ovako umorni i razbijeni, uopšte i shvatimo kako izgledaju region i svet u koji hoćemo da se vratimo. Treznimo se sporo u društvu koje ponovo počinje da liči na ono koje je bilo rasad sukoba. Potreban nam je novi politički pristup koji će definisati nove državne interese, a pre svega ih pomeriti sa apstraktnih ili zastarelih pojmova integriteta i suvereniteta ka interesima građana. Novi Ustav. Novi identitet. I Srbije i regiona. To je i jedini način da ublažimo posledice svih pogrešnih politika iz nedavne prošlosti, koje dolaze za naplatu.

2.

PROJEKTANTSKE GREŠKE ILI LUKAVSTVO NACIONALISTIČKIH UMOVA

Zlatibor Vučinić

         Ratničkom razrešenju jugoslovenske državne krize prethodile su žestoke konfrontacije nacionalnih političkih elita oko ključnih pravaca društvenih promena. Slobodan Milošević, kao vodeća politička ličnost Srbije, upozorava 1990. godine: "Na dnevnom redu nije diskusija, na dnevnom redu je istorija’’. Dramatični događaji u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji i Crnoj Gori pokazali su, osim ostalog, da su vladajuće nacionalističke oligarhije uspele da razbiju i najmanje čestice civilnog društva.

            Svi ratovi u kojima Srbija ’’nije učestvovala’’, a koji su završeni jedinim sukobom na njenoj teritoriji, onim na Kosovu i NATO bombardovanjem, ostavili su posledice za čije je otklanjanje potrebno bar dvostruko vreme od onog u kojem su nastajale: prema zvaničnim podacima Izvršnog Veća Vojvodine, privreda Pokrajine je u 2004. godini zabeležila nivo od 49,9 odsto u odnosu na privredni rast iz 1989. godine.

Petnaest godina namenjenih razvoju ’’iskoristili’’ smo da prepolovimo jednom već dostignuti stepen razvoja.