Croatia
Serbia and Montenegro
Bosnia and Herzegovina
|
REGIONALNI GLASNIK ZA PROMOCIJU KULTURE MANJINSKIH PRAVA I MEĐUETNIČKE TOLERANCIJE |
|
05. listopad 2004. |
broj 5 |
TEMA BROJA:
POLOŽAJ MANJINA
U KONTEKSTU AKTUALNIH POLITIČKIH ZBIVANJA
Hrvatska se priprema za početak pregovora s Europskom unijom u kojima će daljnji procesi demokratizacije, pa tako i implementacija manjinskih prava igrati važnu ulogu. U Srbiji i Crnoj Gori, te Bosni i Hercegovini održavaju se lokalni izbori čiji rezultati nisu samo indikator trenutnih političkih odnosa, već mogu imati i značajan utjecaj na položaj manjina i
kvalitetu međuetničkih odnosa.
Koji su dominantni manjinski problemi i kakavi su trendovi u njihovom rješavanju u kontekstu aktualnih političkih zbivanja u zemljama regije - tema je ovog broja. Kao indikator negdje nam služi rasprava o primjeni najvažnijeg dokumenta Vijeća Europe kada su u pitanju manjinska prava - Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina koja je npr. nedavno vođena u Hrvatskoj ili pak aktualizacija manjinskih pitanja i međuetničkih odnosa u kontekstu lokalnih izbora u BiH i SCG.
Sadržaj:
I Bosna i Hercegovina
Problemi manjinskih zajednica u FBiH: ČETIRI STUBA OPSTRUKCIJE
Piše: Namir Ibrahimović
Proces povratka je otežan i zbog nemogućnosti da povratnici dobiju posao u mjestu povratka, jer su manjina, ili prevedeno na surovu realnost, jer su neko ili nešto nepoželjno. Nešto bolji položaj imaju pripadnici "konstitutivnih manjina" koji rade u državnim institucijama gdje se mora zadovoljiti određeni procenat radnika i druge nacionalnosti. Tako najbolje prolaze policajci povratnici koji odmah dobivaju posao, kao i državni službenici koji rade u administarcijama općinskih službi. U nešto lošijem položaju su nastavnici i profesori koji se ne mogu vratiti na svoje prijašnje mjesto u lokalnim školama.
Branko Todorović, Helsinški odbor za ljudska prava Republike Srpske: TIHI ETNIČKI INŽENJERING
Piše: Katarina Panić
Nacionalističke stranke ratne ciljeve u miru pokušavaju ostvariti na mnogo perfidnije načine. Veliki broj povratnika ne uspijeva se reintegrisati, prodaje svoju imovinu i odlazi iz Republike Srpske. Ljudska prava najugroženija u oblastima zapošljavanja, školstva i zdravstvene zaštite.
Slika Prijedora, slika Republike Srpske: I VODA PRIVILEGIJA «DOMAĆIH»
Piše: Katarina Panić
Sudski predmeti radnika nesrpske nacionalnosti godinama skupljaju prašinu. Među povratnicima 90 odsto nezaposlenih. Monoetničke škole na lijevoj obali Sane. Jedan ljekar na 18 hiljada žitelja Kozarca
Tragom kampanje za lokalne izbore u BiH: ETNONACIONALIZAM KAO NAŠA SUDBINA
Piše: Dušan Babić
Međunarodni posmatrači su ovogodišnje lokalne izbore u BiH pozitivno ocijenili, uz apostrofiranje činjenice kako ipak zadnju riječ u BiH još uvijek ima međunarodna adminsitracija. U tom kontekstu, iznenađuje pasivan odnos međunarodnih predstavnika prema agresivnom nastupu vjerskih zajednica u predizbornoj kampanji.
II Hrvatska
ZAKONSKA REGULATIVA DOBRA, PROVEDBA SPORA I NEPOTPUNA
Piše: Goran Vežić
Izvještaj sa Seminara o provođenju Okvirne konvencije Vijeća Europe za zaštitu nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj
Predstavnici udruga i zastupnici nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru, te nekoliko ministarstava i članovi Savjeta za nacionalne manjine, raspravljali su na seminaru u Cavtatu, održanom krajem rujna, o provođenju Okvirne konvencije Vijeća Europe za zaštitu nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj. Osnova za raspravu bilo je zvanično, Vladino Izvješće i Alternativni izvještaj o provođenju Okvine konvencije kojeg su sačinile nevladine udruge - Centar za mir, pravne savjete i psihosocijalnu pomoć iz Vukovara i Zajednica Srba iz Rijeke.
Po ocjeni sudionika skupa, Hrvatska ima dobru zakonsku regulativu, ali je njena provedba spora i nepotpuna. Istodobno, Vlada RH je svojim prvim potezima ohrabrila manjine da će se u narednom razdoblju njihova prava više ostvarivati, posebno u problematičnim segmentima - poput povratka srpskih izbjeglica, obnove i rješavanja njihovih statusnih pitanja, odnosno rješavanja socijalnih i problema integracije romske nacionalne manjine.
VLADINO IZVJEŠĆE I ALTERNATIVNI IZVJEŠTAJ TREBA PARALELNO RAZMATRATI
Piše: Stojan Obradović
Interview s Ljubomirom Mikićem, predsjednikom Centra za mir, pravne savjete i psihosocijalnu pomoć iz Vukovara i koordinatorom za izradu Alternativnog izvještaja o primjeni Okvirne konvencije Vijeća Europe za zaštitu nacionalnih manjina
Praćenje primjene odredaba Okvirne konvencije Vijeća Europe za zaštitu nacionalnih manjina može predstavljati značajnu osnovu za iniciranje promjena i poboljšanja položaja i ostvarivanja prava pripadnika manjina, smatra Mikić i pojašnjava osnovne razlike između Izvješća Vlade RH i Alternativnog izvještaja o primjeni Okvirne konvencije.
Po njegovoj ocjeni, poštivanje ljudskih i manjinskih prava, te puna integriranost manjina u javni, politički, ekonomski i kulturni život u zemljama u regiji predstavljaju osnovu za značajnu ulogu pripadnika nacionalnih manjina kao faktora suradnje u regiji.
VIJEĆA NACIONALNIH MANJINA ZAŽIVJET ĆE TEK KADA IM SE OSIGURAJU UVJETI ZA RAD
Piše: Goran Vežić
Interview s Vojislavom Stanimirovićem, predsjednikom Samostalne demokratske srpske stranke
Srpska nacionalna manjina kao najbrojnija i novonastala manjina u Hrvatskoj, ima najviše problema. Zakoni koji se tiču manjinskih prava su, po ocjeni Stanimirovića, dobri, ali nedostaje političke volje za njihovu provedbu u dijelu koji ne zahtijeva financijska sredstva. Opstrukcije provedbe zakona postoje na nižim razinama, u jedinicama lokalne uprave i samouprave. "Smatramo da bi Vlada tu svoj politički utjecaj morala da iskoristi da se ti dobri zakoni zapravo počnu provoditi u praksi", poručio je Stanimirović dodavši kako će vijeća nacionalnih manjina moći zaživjeti tek za tri do četiri godine kada im se osiguraju sredstva za rad.
On je kao manipulaciju ocijenio rezultate istraživanja agencije Puls prema kojem se čak 85 % izbjeglih hrvatskih građana srpske nacionalnosti ne misli vratiti pojasnivši kako su anketirane izbjeglice odbile izjasniti se pozitivno o povratku iz straha da ne izgube neka stečena prava u Srbiji i Crnoj Gori ili Bosni i Hercegovini.
IZVJEŠTAJI O PROVOĐENJU OKVIRNE KONVENCIJE ZA ZAŠTITU NACIONALNIH MANJINA
Piše: Goran Vežić
Priredila agencija STINA
Hrvatska Vlada usvojila je u ožujku ove godine drugo redovno Izvješće o provođenju Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina. Istovremeno s objavljivanjem tog, službenog izvještaja Republike Hrvatske, nevladine organizacije - Centar za mir, pravne savjete i psihosocijalnu pomoć iz Vukovara i Zajednica Srba iz Rijeke - sačinile su i tzv. Alternativni izvještaj o primjeni Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.
Vlada RH u svom je izvještaju detaljno analizirala zakonsku regulativu koja se tiče ostvarivanja i zaštite prava nacionalnih manjina, te je odgovorila na primjedbe manjinskih udruga, dok su nevladine organizacije u svom, alternativnom izvještaju upozorile na potrebu prevladavanja posljedica rata (drastično smanjenje broja pripadnika nacionalnih manjina, povratak izbjeglica, obnova, sankcioniranje ratnih zločina, itd.).
III Srbija i Crna Gora
Vojvodina nakon izbora: POBEDA RADIKALA PRODUBILA MEĐUNACIONALNO NEPOVERENJE
Piše: mihal Ramač, novinar i publicista
Uoči septembarskih izbora u Vojvodini bilo je tvrdnji da će se glasanje pretvoriti u popis stanovništva, odnosno da će Srbi glasati za svoje, a Mađari za svoje ekstremiste. Zloslutna prognoza nije se obistinila u potpunosti. Radikali su, doduše, dobili najviše glasova u 27 od 45 opštinskih skupština, dok je Savez vojvođanskih Mađara izgubio vlast u većini opština sa apsolutnom ili relativnom većinom mađarskog življa. Lokalni rukovodioci Srpske radikalne stranke, po pravilu, prema manjinama istupaju nepomirljivije nego njihov beogradski šef, zamenik stranačkog vođe Tomislav Nikolić. Logično je pretpostaviti da radikali, nakon izborne pobede na lokalnom nivou, neće postati umereniji.
Prema rezultatima istraživanja koje je letos sproveo Centar za razvoj civilnog društva, međunacionalni odnosi u onim sredinama gde je ove godine bilo međunacionalnih incidenata su veoma loši, ali ne i dramatični. Nacionalnu diskriminaciju oseća oko 30 odsto Mađara, 25 odsto Aškalija i isto toliko Hrvata, po 10 odsto Slovaka i Rusina. Istovremeno, ugroženima se smatra čak 38 odsto Srba.
OMBUDSMAN I MANJINSKA PRAVA
Piše: Dr Petar TEOFILOVIĆ, ombudsman za Vojvodinu
Od sredine januara 2004. godine počeo je da radi nov pokrajinski organ - Pokrajinski ombudsman - kao nezavisan i samostalan organ koji se stara o zaštiti i unapređenju ljudskih prava i sloboda, uključujući tu i prava nacionalnih manjina. Odlukom o Pokrajinskom ombudsmanu izričito je propisano da se najmanje jedan od 5 zamenika ombudsmana bira iz redova pripadnika nacionalnih manjina.
U dosadašnjoj praksi Pokrajinskog ombudsmana, bilo je podneto nekoliko predstavki u kojima se stranka žalila na to da je bila diskriminisana zbog svoje pripadnosti nekoj od manjinskih nacionalnih zajednica. U poslednje vreme stvorene su veoma visoke tenzije zbog navodne ugroženosti pripadnika mađarske nacionalne manjine u Vojvodini. Pokrajinski ombudsman je povodom toga pokrenuo istragu po službenoj dužnosti, koja još traje, a rezultati istrage biće prezentovani ili u posebnom izveštaju, ili u (prvom) redovnom godišnjem izveštaju, za čije je podnošenje rok kraj novembra.