Statut Vijeca srpske nacionalne manjine za grad Rijeku

Na temelju Članka 3., 14. i 15. Ustava Republike Hrvatske te III. poglavlja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, odnosno članka 27. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (Narodne novine 155/2002), Vijeće srpske nacionalne manjine za Grad Rijeku na konstituirajućoj sjednici održanoj dana 10. 07. 2003. u Rijeci donosi

S T A T U T

Vijeća srpske nacionalne manjine za Grad Rijeku

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

1) Vijeće srpske nacionalne manjine za Grad Rijeku (u daljnjem tekstu: Vijeće) je institucija manjinske samouprave Srba na području Grada Rijeke radi sudjelovanja u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima u jedinicama lokalne samouprave.

2) Temelj osnivanja Vijeća su:

članci 3., 14., 15. i 43. Ustava Republike Hrvatske, u kojima je proklamirano načelo da su sloboda, jednakost i nacionalna ravnopravnost najviše vrijednosti ustavnog poretka Republike Hrvatske, a koje pripadaju građanima Republike Hrvatske neovisno od njihovog nacionalnog, vjerskog ili drugog porijekla, da su u Republici Hrvatskoj ravnopravni pripadnici svih naroda ili manjina, te da se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite ili zauzimanja za politička, nacionalna, kulturna, socijalna, ekonomska i druga prava i ciljeve;
Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), kojima se uz ostalo priznaje pravo na slobodu izražavanja, pravo etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina na samoorganiziranje i udruživanje radi ostvarivanja svojih nacionalnih i drugih interesa u skladu s Ustavom i Ustavnim zakonom, te zaštita ravnopravnog sudjelovanja u javnim poslovima i uživanja političkih, ekonomskih, kulturnih i drugih prava;
međunarodni akti o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina (Povelja Ujedinjenih naroda, Opća deklaracija o pravima čovjeka; Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima; Međunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima; Dokumenti OESS: Završni akt Konferencije o sigurnosti i suradnji u Evropi, Pariška povelja za Novu Evropu i drugi dokumenti KESS/OESS koji se odnose na prava čovjeka, naročito Dokument kopenhaškog sastanka KESS o ljudskoj dimenziji i Dokument moskovskog sastanka KESS o ljudskoj dimenziji; Konvencija Vijeća Evrope o zaštiti prava čovjeka i osnovnih sloboda, te protokoli uz tu Konvenciju; Okvirna konvencija Vijeća Evrope o zaštiti nacionalnih manjina, Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida; Konvencija o pravima djeteta i drugi međunarodni akti koje je Republika Hrvatska preuzela, potpisala ili ih je dužna potpisati kao zemlja članica Ujedinjenih nacija i Vijeća Evrope i drugih međunarodnih organizacija i institucija), a tiču se osnovnih prava i sloboda čovjeka i građanina i prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina i koji po članku 134. Ustava čine dio pravnog poretka Republike Hrvatske.

3) Vijeće je historijski utemeljeno na dokumentima koji su kroz nekoliko stoljeća potvrđivali pravo Srba s područja današnje Republike Hrvatske na personalnu autonomiju, uključujući i pravo na održavanje narodnih i crkvenih sabora, i drugih vidova narodnog predstavništva, a posebno:

dokumenti vladara iz 1690., 1691., 1695., 1706., 1713., 1715., 1732., 1743., te dokument (Rescriptum Declaratorium) iz 1779. godine;
zakonski članci iz 1790., 1848. i 1868. godine;
carski Reskript (Ukaz) od 10. kolovoza 1868.godine;
zakon od 14. svibnja 1887. godine Sabora Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije i drugi akti Sabora Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije donijeti u periodu djelovanja tog Sabora od 1848. do 1918. godine, a koji se odnose na prava Srba u Trojednoj Kraljevini;
dokumenti Nacionalnog vijeća Slovenaca, Hrvata i Srba iz 1918. godine, kao i
dokumenti Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) koji potvrđuje Srbe iz Hrvatske zajedno sa Hrvatima kao konstituente u formiranju ZAVNOH-a i u donošenju svih njegovih dokumenata kojima je tokom antifašističkog i narodnooslobodilačkog rata (1941.-1945. godine) uspostavljena Republika Hrvatska (uz formiranje i djelovanje Srpskog kluba vijećnika o okviru ZAVNOH-a) i koji čine temelj ustavno–pravnog sistema Republike (NR/SR) Hrvatske, u vremenu nakon drugog svjetskog rata.

4) Vijeće djeluje na načelu tretiranja prava Srba u Republici Hrvatskoj kao neotuđivih ljudskih i građanskih prava,

u skladu s ustavno-pravnim sistemom Republike Hrvatske i relevantnim međunarodnim dokumentima, te uz uvažavanje višestoljetnih tradicija personalne autonomije Srba u Hrvatskoj, polazeći od prava etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina na slobodno izražavanje nacionalnih prava, a
uz puno uvažavanje neovisnosti, jedinstvenosti, teritorijalne cjelovitosti i ustavno-pravnog uređenja Republike Hrvatske.

Članak 2.

1) Puni naziv Vijeća na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu glasi: Vijeće srpske nacionalne manjine Grada Rijeke, a skraćeni naziv je VSNM-RI.

2) Puni naziv Vijeća na ćiriličnom pismu glasi: Vijece srpske nacionalne manjine za grad Rijeku,

3) Vijeće može koristi i naziv na engleskom jeziku koji glasi: Serb National Council City of Rijeka, a skraćeni naziv je SNC-RI.

Članak 3.

1) Sjedište Vijeća je u Gradu Rijeci.

2) Adresu sjedišta Vijeće utvrđuje posebnom odlukom.

3) Vijeće djeluje na području Grada Rijeke.

Članak 4.

1) Vijeće je neprofitna pravna osoba.

2) Svojstvo pravne osobe Vijeće stječe upisom u registar vijeća nacionalnih manjina kojeg vodi ministarstvo nadležno za poslove opće uprave.

Članak 4a.

1) Radi unapređivanja ili usklađivanja zajedničkih interesa,

2) Vijeće može najmanje s još jednim Vijećem osnovanim na području Primorsko-goranske županije ili neke druge županije osnivati Koordinacije vijeća nacionalnih manjina.

Članak 5.

1) Vijeće ima pečat.

2) Vijeće, posebnom odlukom, uređuje oblik, broj i način upotrebe pečata Vijeća.

3) Svaki pečat mora sadržavati puni naziv Vijeća ispisan na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu kao i na ćiriličnom pismu.

Članak 5a.

1) Rad Vijeća je javan. Javnost rada osigurava se i ostvaruje pravodobnim i istinitim izvještavanjem pripadnika i udruga srpske nacionalne manjine. Predstavnici sredstava javnog informiranja mogu sudjelovati u radu sjednice Vijeća i izvještavati javnost o radu Vijeća i njegovih tijela. Radi što potpunijeg ostvarivanja javnosti rada Vijeće može izdavati svoje glasilo u skladu sa propisima javnog informiranja. Vijeće po potrebi izdaje i druga sredstva javnog informiranja (periodične publikacije, biltene i sl.) sukladno propisima o izdavačkoj djelatnosti.

Članak 6.

1) Vijeće koristi znamenja i simbole te obilježava praznike srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.

2) Znamenja i simbole te praznike srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj utvrđuje koordinaciono tijelo vijeća srpske nacionalne manjine, sukladno odredbama članka 33. stav 5. Ustavnog zakona, posebnom odlukom.

3) Vijeće, posebnom odlukom, uređuje način korišćenja znamenja i simbola odnosno obilježavanja praznika srpske nacionalne manjine na području svog djelovanja.

Članak 7.

1) Vijeće ima Dan Vijeća.

2) Vijeće posebnom odlukom određuje datum i način obilježavanja Dana Vijeća.

II. CILJEVI I DJELATNOST VIJEĆA

III. IZBORI, PRAVA I OBVEZE VIJEĆNIKA

IV. ORGANIZACIJA, SASTAV I TIJELA VIJEĆA

V. IMOVINA, FINANCIRANJE I STRUČNA SLUŽBA VIJEĆA

VI. OSTVARIVANJE JAVNOSTI RADA

VII. ZAVRŠNE ODREDBE