Povratak prognanika na područja od posebne državne skrbi

(Izvještaj o implementaciji UNHCR-ovog programa repatrijacije za period 1.1.2004. – 30.6.2004.)

Tokom 2004. godine u svim se segmentima može konstatirati veliki napredak u odnosu na prethodne godine. No i usprkos činjenice, da je došlo do značajnog napretka u odnosu na prethodne godine i dalje su ostali problemi koji bitno utječu na obim i brzinu povratka izbjeglih i prognanih. Problemi se prvenstveno odnose na povratak zauzete nepokretne i pokretne imovine kao i u rješavanju stambenog zbrinjavanja povratnika i izbjeglih. Pored ovoga, problem održivog povratka je i nemogućnost zaposlenja povratnika. Dodatni je značajan problem koji utječe na proces povratka i sporost u rješavanju infrastrukturnih problema u povratničkim naseljima (elektrifikacija naselja, obnova vodovodnih mreža, seoskih cesta itd.)

Program obnove obiteljskih kuća je i ove godine u značajnom usponu, predviđena je obnova preko 4.000 objekata 4 – 6 kategorije oštećenja. Većina ureda za obnovu je završila s rješavanjem zahtjeva za obnovu koji su podneseni do kraja 2001. godine. U toku je podnošenje zahtjeva za obnovu obiteljskih kuća na osnovu novootvorenog roka za podnošenje koji traje od 1.04. – 30.09.2004. godine. Zahtjev za obnovu mogu podnijeti sve osobe koje su propustile prethodne rokove za podnošenje zahtjeva.

Značajno je za napomenuti da je na području sjeverne Dalmacije dolazilo do čestih incidenata između povratnika i naseljenika, pa je i sam premijer Vlade RH obišao područje učestalih incidenata kako bi dao doprinos u smirivanju tenzija.

Povratnici, pogotovo oni mlađi i dalje teško reguliraju osnovne dokumente kojim bi dokazivali državljanstvo, prebivalište, reguliranje vojne obaveze, te ostvarenog radnog staža za vrijeme od 1991 godine do danas.

Korisnici usluga SDF-ovih ureda i dalje su najvećim dijelom povratnici iz Srbije i Crne Gore, Bosne i Hercegovine i drugih prostora, te osobe koje su se vratile ili ostale na područjima od posebne državne skrbi (bivše UNPA zone), kojima je neophodna pomoć u rješavanju osnovnih ljudskih prava. I dalje se povećava i broj useljenika i domicilnog stanovništva koji se obraćaju našim uredima, kako za pravnu pomoć, tako i u participiranju u drugim projektima SDF-a.

Na osnovu statističkih podataka o povratnicima vidljivo je da je došlo do djelomične stagnacije povratka i dalje se vraćaju povratnici starije dobi. Preko 35 % povratnika je starije od 60 godina, dok je svega nešto oko 9 % mlađih osoba do 18 godina starosti.

Glavne lokacije povratka su trenutno na Baniji; Petrinja i Glina, na Kordunu; Vojnić, Vrginmost, u Zapadnoj Slavoniji; Okučani, Pakrac, Lipik i Đulovac, u Lici; Donji Lapac, a u Dalmaciji; Benkovačko područje. Prema našim procjenama očekivao se daleko veći broj povratnika nego što se vratilo.

Značajno je za napomenuti da dio povratnika reguliše osobna dokumenta, status povratnika i naknadu koja proizlazi iz statusa te uslijed nemogućnosti trajnijeg rješavanja egzistencije kroz zapošljavanje u povratničkim sredinama odlaze privremeno ili za stalno u treće zemlje ili se vraćaju nazad gdje su bili u izbjeglištvu.

Pored ovoga događala su se i povremena hapšenja i zatvaranja pojedinih mlađih osoba učesnika u prošlim ratnim zbivanjima, pa je i to značajno uticalo na povratak.

Međutim starija populacija povratnika obično regulira svoja mirovinska primanja koja su im izvor za daljnju egzistenciju.

Moramo naglasiti, da veliki broj osoba koje su se vratile u prethodnom periodu još uvijek nisu dobili svoju zauzetu imovinu ili im kuće nisu obnovljene, pa su prisiljeni, da se povremeno vraćaju u mjesta izbjeglištva odakle su došli.

Veći broj povratnika se vratio spontano (76,6 %) a manji broj onih koji dolaze organizirano (23,4 %), za razliku od prošle 2003. godine uočavamo smanjenje organiziranog povratka.

U sredinama u kojima je više ulagano u održivi povratak (obnova kuća, obnova infrastrukture i kreditni grantovi) bilo i daleko više povratnika koji su došli i ostali u tim sredinama, te se uklopili u reintegracijske tokove.

U ovom je periodu, i za ovaj projekt, SDF organizirao svoj rad putem 15 pravnih kancelarija u RH, formirao mrežu suradnika i volontera na terenu (Dalmacija, Lika, Banija i Kordun i zapadna Slavonija), učestvovao u informativnim prekograničnim aktivnostima, kako preko ureda SDF-a u Srbiji i Crnoj Gori i BiH, tako i u suradnji sa drugim NVO-ima.

Cilj aktivnosti je pomoć i podrška povratnicima i socijalno ugroženom stanovništvu na području povratka, a naročito na područjima od posebne državne skrbi.

- program pružanja besplatne pravne putem SDF-ovih pravnih ureda, a zastupanje na sudovima vršila je SDF-ova odvjetnica, na terenu je pružana informativna pomoć preko mreže terenskih suradnika,

- pribavljanje osnovnih dokumenata na temelju punomoći, te pomoć u rješavanju osobnih dokumenata spontanim i organiziranim povratnicima radili su pojedini opunomoćenici i suradnici na terenu,

- tokom monitoringa na terenu prikupljane su informacije o povratnicima i drugom stanovništvu, te je vođena baza podataka o potrebama i problemima istih, a koja je ujedno služila i drugim NVO-ima za potrebe implementacije njihovih projekata pomoći,

- konstantno su posjećivani Kolektivni centri u RH (Topolik u Lipiku, Tehnika u Sisku i Strmica kod Knina), a isto tako posjećivani izbjeglički centri u Srbiji i Crnoj Gori,

- vršena je identifikacija udomitelja, te prikupljanje i prosljeđivanje njihovih izjava o udomiteljstvu za potrebe potencijalnih povratnika,

- tokom 2004. godine nastavljena je vrlo dobra i kvalitetna suradnja, kako sa županijskim uredima za obnovu, tako i sa Upravom za obnovu i Upravom za prognanike, povratnike i izbjeglice pri Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka,

- stalno se odvijala i unapređivala suradnja sa drugim faktorima na terenu (NVO, sudske i upravne institucije, te organi lokalne vlasti) koji su učestvovali u procesu reintegracije povratnika.

Pri implementacije projekta imali smo poteškoće u pružanju pravne pomoći pri kompletiranju zahtijeva za obnovu, naročito zbog nesređenih imovinsko pravnih odnosa podnositelja zahtjeva. Ovaj problem se ogleda u potrebi povećanog pružanja pravne pomoći (odvjetničke usluge) i dodatnim potrebnim novčanim sredstvima za sudske i upravne takse (ucrtavanje kuća, vađenje potrebnih dokumenata iz katastra i gruntovnice i dr.). Do povećanog obima ovih aktivnosti je došlo uslijed naloga predstavnika Uprave za obnovu područnim uredima za obnovu da se u što kraćem roku riješe svi zahtjevi podneseni do kraja 2001. godine, pa su podnositeljima zahtjeva za obnovu ostajali vrlo kratki vremenski rokovi da izvrše dopunu svojih zahtjeva.

Kako je došlo do pojačanog obima aktivnosti na pomaganju pri distribuciji pošte od ureda za obnovu prema podnosiocima zahtjeva, pronalaženju nedostupnih korisnika obnove i spajanje s projektnim kućama ili izvođačima radova na obnovi, te značajnije pomoći na kompletiranju podnesenih zahtjeva za obnovu SDF je i sa resornim Ministarstvom sklopio ugovor o financijskoj podršci za ovaj vid aktivnosti.

Pokazatelji utjecaja	Napredak
Povećan broj pravnih usluga zbog neriješenih vlasničkih odnosa (zauzeta imovina, neriješeni imovinsko-pravni odnosi i dr.)	I sudska i upravna tijela su ažurnija u rješavanju vlasničkih odnosa u odnosu na prethodni period što se vidi iz provedbe njihovih odluka. Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa često se javlja kao prethodno pitanje, od kojeg ovisi rješavanje drugih prava ( pravo na obnovu, statusna prava, povrat imovine itd. ).
Povrat imovine	Prema sporazumu između stranačkih predstavnika vladajuće koalicije HDZ-a i SDSS-a do 30.06. 2004.g. trebalo je vratiti u posjed svu zauzetu imovinu koju bespravno koriste privremeni korisnici. Ova odredba Sporazuma je na terenu u velikoj mjeri ispoštovana ali ne do kraja. Ostaje problem devastirane imovine, koju devastiraju privremeni korisnici prilikom napuštanja imovine vlasnika. Ova činjenica predstavlja veliki problem za vlasnika imovine te iste upućujemo na podnošenje zahtjeva za obnovu koji se može podnijeti do 30.09.2004. godine. Vlada je još u prijašnjem periodu donijela Odluku o naknadi štete vlasnicima za zauzetu imovinu ( najamnina ) u iznosu od 7 kn za 1 m2 stambenog prostora. U slučajevima gdje su potpisane ponude za naknadu štete imamo saznanja da se ova naknada redovno isplaćuje vlasnicima zauzete imovine.
Stambeno zbrinjavanje	Program stambenog zbrinjavanja prema zakonskom rješenju uopće nije zaživio niti se rješava prema bivšim nositeljima stanarskog prava. Vlada RH je donijela zaključak prema kojem bivši nositelji stanarskog prava izvan područja od posebne državne skrbi mogu podnositi zahtjeve za stambeno zbrinjavanje, zaključno do 31.12.2004. g Tokom ovog izvještajnog razdoblja putem naših ureda podneseno je dosta zahtjeva za stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskog prava. Ovi zahtjevi odnose se na područja izvan područja posebne državne skrbi. Stambeno zbrinjavanje na području posebne državne skrbi dosta teško se realizira za podnositelje koji ovakve zahtjeve podnose uslijed devastiranosti vraćene imovine. Ovi podnositelji će se stambeno zbrinjavati tek onda kada se stambeno zbrinu svi privremeni korisnici zauzete imovine, branitelji, invalidi i obitelji poginulih branitelja.
Statusna prava	Sve osobe rođene u RH bez većih poteškoća rješavaju svoja statusna pitanja, ali se problem javlja kod stjecanja prava na priznavanje statusa trajnog nastanjenja stranca u RH, jer se radi o osobama koje su rođene izvan RH, a živjele su i radile na području današnje RH. Budući da je na dan 01.01.2004. g. prestao Zakon o kretanju i boravku stranaca, a s njim i članak 79., koji je kao prelazna odredba omogućavao građanima RH, da na povoljniji način reguliraju status trajno nastanjenog stranca, smatramo, da će primjenom Zakona o strancima i istekom roka iz članka 115. istog Zakona, ova mogućnost bespovratno prestati. Zbog navedenog, očekujemo povećan pritisak stranaka za rješavanje ovog problema u ovoj godini jer do 31.12.o.g. mogu se podnositi zahtjevi za trajno nastanjenje. Ima pojava kod pojedinih policijskih uprava da iste različito tumače čl. 115 Zakona o strancima.
Mirovinska prava	Ostvarivanje prava na mirovine se rješava bez većih problema za osobe koje su to pravo stekle nakon ratnih zbivanja (1995 godine), dok veliki problem predstavlja ostvarivanje mirovinskih prava stečenih prije ili za vrijeme izbijanja ratnih zbivanja, a posebno ostvarivanje prava na isplatu dospjelih, a ne isplaćenih mirovina (od 1991 – 1995). Poseban problem se očituje u tome, što Vrhovni sud RH rješava revizije po ovom pitanju samo preko iznosa vrijednosti predmeta spora od 100.000,00 kn, tako da umirovljenicima ostaje vrlo upitna ustavna tužba, te eventualno obraćanje sudu u Strasburu. Vidni napredak je postignut u Sporazumu između Vlada RH i Vlade SCG o uzajamnoj isplati mirovina osobama koje su ostale u jednoj državi, a pravo ostvaruju u drugoj.
Obnova kuća	Za 2004. g. u plan obnove uvršteno je preko 4.000 objekata (IV.-VI. kat. oštećenja ). SDF je tokom ovog polugodišta asistirao u preko 8.000 slučajeva kompletiranja zahtjeva za obnovu, bilo putem distribucije pošte, ili direktnim kontaktima s podnositeljima zahtjeva za obnovu, pronalaženju korisnika i spajanju s projektnim kućama i izvođačima radova. Vlada RH donijela je Odluku o naknadnom roku za podnošenje zahtjeva za obnovu za one vlasnike stambenih objekata koji do sada uopće nisu podnosili zahtjev za obnovu. Ovaj krajnji rok ističe 30.09.2004. godine. Problemi u vezi obnove javljaju se u pogledu prekategorizacije, dugotrajnosti žalbenih postupaka, te dugotrajnosti isplate novčanih naknada.
Zdravstvena zaštita	Zbog raznih «naputaka» ova problematika se često rješava neujednačeno od regije do regije, iako je zakon jedinstven. Dodatni problem predstavlja činjenica, da je povratnik dužan da se u roku do mjesec dana po istjecanju zelenog kartona javi Zavodu za zdravstveno osiguranje kako bi stekao status osigurane osobe, međutim dio povratnika to ne čini. Pored ovoga povratnici moraju dokazati potvrdom ili drugim dokumentom da su se odjavili s zdravstvenog osiguranja u mjestu izbjeglištva.
Prijetnje i incidenti	U odnosu na prijašnje godine može se reći da je ova problematika u opadanju.